
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: tanjug
Politički direktor Ministarstva spoljnih poslova
Osnovni podaci: Rođen 1974. u Novom Sadu. Odrastao na novosadskom Limanu. Maturirao u Karlovačkoj gimnaziji, a potom upisao i diplomirao na Pravnom fakultetu. Advokatski pripravnik je prvo njegovo zaposlenje. U diplomatiji je od 2001, u Ministarstvo spoljnih poslova došao je preko javnog konkursa. Iz Srbije odlazi 2003. u Vašington, u ambasadu tadašnje državne zajednice Srbija i Crna Gora (tada je ambasador bio Ivan Vujačić). Borislav Stefanović je bio zadužen za lobiranja u američkom kongresu i zaslužan je za osnivanje srpskog kokusa na Kapitolu. Vremenom, napreduje do mesta zamenika ambasadora. U SAD je službovao do 2007. godine i kada je maja 2007. Vuk Jeremić izabran za ministra spoljnih poslova, Borislava Stefanovića je pozvao u Beograd za šefa svog kabineta i, ujedno, političkog direktora u Ministarstvu spoljnih poslova.
Borislav Stefanović je u mladosti bio panker i basista u bendu Generacija bez budućnosti. I danas ponekad zasvira i bas. Član je DS-a.
Glavni posao: Koordinator srpskih timova za pregovore s kosovskim institucijama. Dnevnik „Blic“ je poslednjeg dana novembra objavio da je Stefanović kao čovek od velikog poverenja lični izbor predsednika Srbije Borisa Tadića, i da je izabran da vodi srpski pregovarački tim među nekoliko kandidata od kojih su najpoznatiji Jovan Ratković, Dušan Bataković i Zdravko Ponoš. Upućeni kažu da je Stefanović „doveden da rešava pitanja, a ne da ih odlaže i odugovlači“. Njegov zamenik biće Vlada Jovičić, savetnik u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju, dok će ostali članovi tima biti eksperti koji će se menjati u zavisnosti od teme razgovora. Očekuje se da će prve teme razgovora biti pitanja sudbine nestalih, saobraćaja ili komunikacija, pišu beogradski mediji.
Kako ga vide: Borislava Stefanovića vide kao „eksperta za tajne poslove“ i kao čoveka za specijalne zadatke, što njegova biografija i potvrđuje. Aktivno je bio uključen u niz najosetljivijih diplomatskih zadataka i poslova, kao što su: pregovori u rešavanju afere „satelit“, organizacija posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva, prodaja NIS-a, navodno i Telekoma, kao i u poslovima u vezi sa aferom „Miladin Kovačević“ i „Ejup Ganić“.
Svojevremeno je Vuk Jeremić na novinarsko pitanje „zašto je baš vaš čovek Borislav Stefanović zamenio Dinkića u pregovaračkom timu za gasni sporazum“ odgovorio: „To je bio predlog Vlade, a ne moj.“
Kolege iz Ministarstva kažu da Stefanović važi za osobu od najvećeg Jeremićevog poverenja, koji u Ministarstvu pokušava da zavede red. Među pojedinim srpskim ambasadorima u inostranstvu je nepopularan jer je Stefanović po njihovom sudu krivac za njihov opoziv.
U vrlo dobrim odnosima je sa Rusima, tvrd u javim nastupima, a istovremeno drži otvorenu vezu sa zapadnim diplomatama.
Kada je postao poznat: Javnosti je pao u oči kad je objavljeno da je šef kabineta Baraka Obame Ram Emanuel njegov lični prijatelj. Široj javnosti je poznat od jula 2009, kada se u Egiptu, kod Luksora prevrnuo autobus sa 17 putnika, a poginulo devetoro turista iz Srbije. Stefanović je tada organizovao zbrinjavanja unesrećenih i sarađivao s vlastima u Kairu. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je hitno uputilo specijalni konzularni tim, koji je pomagao u zbrinjavanju povređenih građana, i koji je obezbedio prenos tela poginulih građana Srbije.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve