

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Kompanija i njeni proizvodi "Moja kravica" za dve godine su osvojili priznanja potrošača u sve tri kategorije, a regionalni direktor marketinga Srđan Popović smatra ih krunom kvaliteta
Dugogodišnji sinonim za kvalitet, beogradska kompanija Imlek jedini je proizvođač u Srbiji koji je u 2010. osvojio dva priznanja potrošača za najbolji domaći brend. U kategoriji „Mleko i mlečni proizvodi“ prvo mesto pripalo je „Mojoj kravici“, dok su potrošači, u konkurenciji od 174 nominovana brenda, „Mojoj kravici“ dodelili i specijalno priznanje za omiljeni domaći brend. Priznanje potrošača „Moj izbor“ Imleku je 14. decembra dodelilo udruženje građana „Moja Srbija“. Regionalni direktor marketinga Imleka Srđan Popović podseća da su prošle godine potrošači ovu kompaniju proglasili za najomiljenijeg domaćeg proizvođača u Srbiji, tako da je sada postala jedini laureat u sve tri kategorije. „I ranije je Imlek dobijao priznanja, ali ovo mnogo znači svim ljudima u kompaniji, jer su naši proizvodi rezultat velikog timskog rada. Meni lično je posebno drago što smo ‘Moju kravicu’, koja je dugo popularan i omiljen brend, uspeli da podignemo na nivo najomiljenijeg, što je osvojio najveće priznanje potrošača“, kaže za „Vreme“ Popović. On zaključuje da su se trud i rad u marketingu stvarno isplatili i da je najznačajnije za kompaniju što je najveće priznanje potrošača došlo kao kruna zalaganja za kvalitet.


INVESTICIJE U KVALITET: „Poslednjih godina smo mnogo ulagali u kvalitet u celom procesu proizvodnje, od sirovog mleka do mesta prodaje“, naglašava sagovornik „Vremena“. On navodi da su najbitnija ulaganja u vrednosti 50 miliona evra bila u sirovo mleko, dakle u sirovinu i u farme privatnih proizvođača. Rezultat toga je zaista vredan pažnje. Srđan Popović iznosi podatak da Imlek otkupljuje izuzetno veliku količinu mleka koje nosi oznaku prve klase, 73 odsto, a pre nekoliko godina bilo je u otkupu samo deset odsto tako kvalitetne sirovine. „Drugo, produktivnost krava na Imlekovim farmama je tri puta veća od prosečne u Srbiji, 6000 litara prema 2500. Dakle, svaka krava u Imlekovom sistemu daje u proseku 6000 litara mleka godišnje. Ova dva podatka govore u prilog tome da je doprinos Imleka konkurentnosti srpskog mlekarstva veliki. Potrošači prepoznaju kvalitet krajnjeg proizvoda, koji je ukusan, dobar, a pretpostavljam da reaguju i na naše reklame i dizajn ambalaže“, ističe Popović. On dalje navodi da je Imlek imao i velike investicije u tehnološke procese koji su sad najsavremeniji u regionu. Primer je sveže mleko „Bello“, koje je mikrofiltrirano i po tome je jedinstveno u Srbiji, ali i u zemljama u okruženju. Kako objašnjava Popović, reč je o tehnologiji mehaničke mikrofiltracije: sveže mleko prolazi preko finih membrana i tako se čisti od svih patogenih elemenata, bakterija i ostalog. „Obrada na mehanički način je najzdravija i najprirodnija, odbacuju se štetni a čuvaju svi zdravi sastojci. Ovim tretmanom našem svežem mleku je skoro tri puta produžen rok trajanja, na 15 dana.“ Treći deo ulaganja bio je u hladni lanac. „Da bi proizvodi bili bezbedni i dobri, moramo hladni lanac da ispoštujemo od početka, znači ulagano je u cisterne, zatim u adekvatne prerade mleka pa sve do mesta prodaje, u rashladne vitrine kojih danas u srpskim prodavnicama imamo oko 7000.
BIĆE MLEKA: Sva Imlekova mleka jesu vrhunskog kvaliteta i omiljena su među potrošačima, ali nema ih dovoljno. „Nadamo se da će se snabdevanje mlekom stabilizovati do proleća, a Imlek čini sve što je u njegovoj moći da se to dogodi“, kaže Popović i podseća da Imlek nije odgovoran za nestašicu mleka. „Osnovni razlog nestašice je pad fonda mlečnih krava, a ove godine se to poklopilo sa nepovoljnim vremenskim uslovima zbog kojih je mlečnost krava opala, kao i sa poskupljenjem stočne hrane. Uporedo su smanjene subvencije poljoprivredi iz državnog budžeta. Imlek je izašao u susret farmerima i znatno podigao otkupne cene sirovog mleka i one su sad na evropskom nivou. Čim je nestašica mleka počela, odmah smo smanjili izvoz naših proizvoda, ali ni to nije bilo dovoljno da police u Srbiji budu pune.“ Popović tvrdi da je kratkoročno rešenje uvoz sirovog mleka, a dugoročno da Ministarstvo poljoprivrede ulaže veće količine novca u poljoprivredu i tako ohrabri farmere da nastave da se bave mlekarstvom. „Time bismo trajno rešili problem mleka i čak stvorili količine za izvoz“, poručuje Popović. On ističe da Imlek u ovoj krizi nije izgubio nijednu partnersku farmu u koju je ulagao i da plaća proizvođače redovno, ali i da Imlek dobija traženi, najbolji kvalitet. „Naši partneri su realni i zadovoljni“, siguran je Srđan Popović.


„U Srbiji je ‘Moja kravica’ zaista omiljen brend i zato nastojimo da razvijamo nove tehnologije i nove proizvode pod tim imenom. Najnoviji je beli jogurt bez laktoze i jogurt sa ukusom jagode bez laktoze, a mi smo jedini u Srbiji i regionu koji proizvodimo delaktozirani jogurt“, govori Srđan Popović o proizvodima koji su tek stigli na tržište. Kaže da se Imlek, posle mleka bez laktoze, odlučio da pravi i jogurte jer je prema nekim statistikama preko 70 odsto stanovnika Srbije osetljivo na mlečni šećer laktozu. „Intenzivno radimo na inovacijama, fokus nam je bio da podignemo svest potrošača o zdravoj ishrani i zato smo poslednjih godina proizveli paletu funkcionalnih mlečnih proizvoda, recimo jogurt ‘Balans’, koji pospešuje varenje, zatim ‘Vivu’, koja ima benefit očuvanja imuniteta tako što dijetno vlakno inulin pospešuje iskoristljivost unetih hranjivih sastojaka. Nastavićemo sa razvojem funkcionalnih proizvoda uz marketinšku podršku, čim se nestašica ublaži.“ Popović s ponosom ističe i da je Subotička mlekara, članica DFG sistema, upravo stavljena na spisak kompanija koje mogu da izvoze u zemlje Evropske unije.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve