img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura bez granica

Srpska truba u Albaniji

28. децембар 2010, 21:45 Idro Seferi
I DALJE NAJPOPULARNIJI: Lepa Brena i… / foto: fonet
Copied

Nekada su Albanci iz Albanije pravili tajne antene od limenki i tako gledali televiziju i slušali radio-stanice na srpsko-hrvatskom jeziku. Neki pevači iz Srbije su još uvek popularni u Albaniji, a nekada je postojao i način šišanja na – "jugoslovenski"

Folk muzika iz Srbije u kafićima na albanskom primorju nije ništa neuobičajeno. U dobrom raspoloženju, Albance sa Kosova, pošto znaju srpski, neretko „kuća časti“ još kojim pivom.

Srpsko-jugoslovenske pesme u Albaniji postale su popularne još u godina komunizma. Nekada je ova zemlja imala samo nekoliko sati TV programa, a na televiziji se uglavnom pojavljivao dugogodišniji diktator Enver Hodža. On je Albaniju izolovao od sveta. Sve što je dolazilo sa Zapada bilo je zabranjeno: filmovi, muzika, knjige… Inače, sam Hodža je napisao svoju biografiju u osamdeset knjiga, tako da je smatrao da ljudi imaju šta da čitaju. Istakao se i gradnjom na stotine hiljada bunkera po celoj zemlji…

foto: reuters
…Goran Bregović

Ipak, uprkos svim svojim naporima, Enver Hodža nije uspeo da hermetički zatvori Albaniju. Više niko ne zna ko je i kada smislio da od limenki piva napravi neku vrstu antene preko koje su se, uz dodatne kablove, mogle pratiti strane radio i televizijske stanice. Činjenica da se za „krivično delo“ izricalo i po deset godina zatvora, nije mnogo pomogla režimu Envera Hodže: jedan stanovnik Tirane je slomio nogu pokušavajući da na krovu postavi antenu da bi na jednoj od jugoslovenskih televizija gledao Lepu Brenu.

Najslušanija muzička emisija u to vreme u Albaniji bila je „Pozdrav“ (moguće da je emitovana iz Podgorice). A kako svetski sport uopšte nije beležen u albanskim medijima, posebno se slušao Radio Jugoslavija i, uopšte, razni sportski prenosi na srpskom, na jugu i na italijanskom. Čak i danas mnogi znaju da kažu „gde si druže“, a neretko u komunikaciji koriste izraze kao što su „jedanaesterac“, „prečka“, „stativa“, „korner“, „žuti karton“ itd.

Najpoznatija pevačica posle Lepe Brene bila je Zorica Brunclik. Slede Ana Bekuta, Lepa Lukić itd., a kasnije i Ceca, Dragana Mirković i druge. Po uzoru na jugoslovenske pevače u Albaniji – Miroslav Ilić je bio najpoznatiji – postojao je i način šišanja koji se zvao jugoslovenski: duga kosa napred i pozadi, a kratka sa strane.

Gledajući televiziju i slušajući radio, jedan deo ljudi je naučio srpski i italijanski jezik.

Karaoke klubovi danas su jako moderni u Albaniji. Centar Tirane, a naročito deo koji je poznat kao „blok“, pun je kafića, diskoteka i lepih restorana. Tu su nekada imali vilu Enver Hodža i neki od državnih službenika.

U karaoke klubu „Flarens“ pevaju se i srpske pesme. Na vrhu top-liste je već mnogo decenija pesma Lepe Brene „Čik

pogodi“ – u Albaniji skoro nema svadbe da se ne peva ta pesma.

U karaoke klubu „Paradise“ u Skadru takođe imaju iste pesme. U kombiju koji putuje na relaciji Skadar–Tirana jedan od vozača sluša „Južni vetar“.

Iako su kraj devedesetih godina obeležili sukobi na Kosovu, Albanci iz Albanije su nastavili da slušaju, traže i kupuju srpsku muziku. Kao posledica toga i drugih veza, mnogi od njih uprkos lepoti albanske obale idu u Crnu Goru makar na kraći odmor nekoliko puta godišnje.

Na albanskim radio-stanicama poslednjih godina naročito je bio popularan Željko Joksimović posle učešća na Evroviziji sa njegovom pesmom „Lane moje“. Dosta pevača koji pevaju na svadbama među ostalim pesmama izvode i srpske. Mlađi pevači uglavnom ne znaju srpski i ne razumeju tekst, ali umeju da otpevaju pesme.

Zbog velikog interesovanja u Albaniji, a takođe i na Kosovu, jako je poznat reditelj koji se potpisuje kao Aleksandar iz Makedonije. A u Albaniji je neko vreme, kako se misli, živeo i reditelj spota pesme „200 na sat“ Ivana Gavrilovića koji je radio nekoliko pesama albanskim folk-pevačima.

Jedan od najvećih koncerata u poslednjih nekoliko godina bio je koncert Gorana Bregovića sa njegovim Orkestrom za svadbe i sahrane. Bregovićev koncert održan je 1. i 2. aprila 2006. u Palati Kongresa u Tirani. U toku ta dva dana sala je „gorela“ od vike i pevanja: sve karte po ceni od oko 30 evra bile su rasprodate.

Bregović je tada šetao Tiranom i sve novine su pisale o njegovom dolasku. Ludilo je trajalo nekoliko dana, a gradonačelnik Tirane Edi Rama primio je Orkestar za svadbe i sahrane u svom kabinetu. Bregoviću je tada dodeljen ključ grada za doprinos razvoju kulture Balkana i time je postao počasni građanin Tirane. Od srpskih medija skoro niko nije pisao o tome, a dobijanje te nagrade je naljutio kosovske Albance koji su ga povezali sa vremenom Slobodana Miloševića.

Albanci često pitaju gde je Lepa Brena i šta radi, i onda vole da ispričaju svoju verziju srpske muzike i slušanja televizije. Mnogo njih su tada videli Jugoslaviju kao zemlju slobode – ona je kulturološki za njih bila Zapad. Sada Albanija ima dobre televizije i digitalne mreže, ali sa Srbijom gotovo da nema kontakta sem ambasada i biznismena. Međutim, u Albaniji se još uvek slušaju srpske pesme, a na svadbama se čuje srpska truba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Tehnologije

01.октобар 2025. B. B.

Ilon Mask pokreće svoju enciklopediju – Grokipediju

Sajt Grokipedije će pokretati četbot Grok AI i pomoći će kompaniji xAI, koja je u vlasništvu američkog mogula Ilona Maska - „da bolje razume svet i univerzum“

SAD

01.октобар 2025. A.I.

Militarizacija Amerike: Tramp okreće vojsku protiv „unutrašnjih neprijatelja“

Obraćajući se generalima i admiralima predsednik SAD Donald Tramp pratktično je najavio militarizaciju Amerike i politizaciju vojske. Trupe hoće da šalje u gradove kojima rukovode demokrate da u njima „zavedu red“

Sjedinjene Američke Države

01.октобар 2025. K. S.

Budžetska blokada u Americi: Senatori nisu izglasali zakon o finasiranju

Sjedinjene Američke Države su posle sedam godina ponovo u budžetskoj blokadi

Grčka

01.октобар 2025. K. S.

Generalni štrajk zbog produženja radnog vremena

U generalnom štrajku u Grčkoj učestvuju zaposleni u javnom sektoru, obrazovanju i saobraćaju, kao i taksisti

Špijunaža

30.септембар 2025. Ivan Đerković / DW

Nemački poslanik osuđen zbog špijunaže za kinesku tajnu službu

Nemački državljanin Đian G koji je godinama špijunirao za kinesku tajnu službu, osuđen je u Drezdenu na četiri godine i devet meseci zatvora

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure