Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Iako u ostavci sudije Milimira Lukića, podnesenoj 23. novembra prošle godine, jasno stoji da se krši Poslovnik VSS-a, jer do toga dana nije izrađen, niti je usvojen ijedan zapisnik sa bilo koje od održanih sednica VSS-a, zapisnici su se ovih dana pojavili i više od bilo čega dosad pokazuju svu bedu reforme pravosuđa
Visoki savjet sudstva sa svog je Olimpa poslao zaključak da njegov rad u nepotpunom sastavu ne dovodi u pitanje zakonitost rada i odlučivanja, jer odluke donose većinom glasova. Bilo ih je devet toga datuma, 16. januara (par dana kasnije izabrali su predstavnika apelacionih sudova, demokratski, između dva kandidata; rezultat je pravosudna čaršija vrlo pouzdano danima predviđala). I dalje, međutim, nemaju većinu sudaca u VSS-u; novi član zamijenio je Milimira Lukića, koji je dao ostavku (o kojoj se nije raspravljalo), ali ostaje upražnjeno mjesto suca Blagoja Jakšića, koji je od 24. septembra prošle godine u pritvoru zbog navodnog krivičnog djela počinjenog prije više od deset godina.
Veleumni zaključak ništa nije moglo pokolebati: niti upozorenja iz Evropske unije o nelegitimnosti VSS-a, niti zahtjev ovdašnje delegacije Evropske komisije da se zastane s preispitivanjem predmeta nereizabranih sudaca, niti povelik i vrlo detaljan i utemeljen izvještaj zaštitnika građana Saše Jankovića, o kojem će raspravljati kad ga službeno dobiju; eno im ga na internet stranici zaštitnika građana već deset dana!
ZAPISNICI, TAJNE: Zanimljiva je i stvar sa zapisnicima sa sjednica VSS-a. Društvo sudija, usprkos nalogu povjerenika za dostupnost informacija Rodoljuba Šabića VSS-u, do danas nije dobilo niti jedan jedini zapisnik. Zaobilaznim putem se ipak ovih dana pojavio jedan broj zapisnika sa prošlogodišnjih sjednica. Međutim: u ostavci suca Milimira Lukića, podnesenoj 23. novembra prošle godine, jasno stoji da je jedan od razloga za ostavku i taj što se krši Poslovnik tog organa, te da „do danas (23. novembra, op.T.T.) nije izrađen, niti je usvojen ijedan zapisnik, sa bilo koje od održanih sednica VSS-a“.
No, bili su vrijedni na sudskom Olimpu, pa je pred javnošću – makar i ovako okašnjelo – vidljivo kako su radili oni koji bi trebali štititi zakonitost i vjeru u pravosuđe.
U nastavku 8. sjednice VSS-a, 22. jula prošle godine (još su bili u punom sastavu), raspravljano je o snimanju toka sjednice ili vođenju stenograma; to je, naime, obaveza propisana samim Poslovnikom o radu VSS-a. Predsjednica VSS-a Nata Mesarović, prema zapisniku, kaže da ne postoji obaveza snimanja ili stenografiranja, da je vijećanje i glasanje u svakom slučaju tajno, a „pored toga, ukoliko bi postojao snimak, mogao bi da bude dostupan javnosti“. Potom se glasa o pitanju: „Ko smatra da je obaveza da se tonski snima sednica Saveta?“. Šest članova VSS-a – svi sudije – glasaju za snimanje, pet preostalih – onih po funkciji, Mesarovićeva, ministarka pravde Snežana Malović, predsjednik parlamentarnog Odbora za pravosuđe Boško Ristić, kao i advokat Dejan Ćirić, predstavnik pravnih fakulteta Predrag Dimitrijević – glasaju protiv. Slijedi zapisnička drama: Boško Ristić kaže da, ako Mesarovićeva dozvoli snimanje sjednice „neće učestvovati u daljem radu, da će napustiti sednicu, kao i da će štititi svoja ustavna prava, ističući da mu se na ovaj način onemogućava da glasa i iznosi svoje mišljenje“.
Presuđuje Nata Mesarović: neće se snimati sjednice, s obzirom na to da je vijećanje i glasanje tajno, kao da im se sjednice samo od toga sastoje: argumentacija zašto se neki prigovor nereizabranog suca prihvaća ili ne, trebala bi biti javna.
ČIJE JE KANABE: Ima i dalje: danas uhapšeni Jakšić se polovinom augusta (9. sjednica) žali na pritiske koje trpi u svom radu u VSS-u, među ostalim, i zbog poziva na razgovore u Ministarstvu. Ministarka Malović to demantira, a Nata Mesarović kaže da ona sve razgovore obavlja u službenim prostorijama VSS-a ili Vrhovnog kasacionog suda. Onda domeće da razgovara u svojoj funkciji sa svima zainteresiranima, i sa premijerom, i predsjednikom i predsjednikom Ustavnog suda „s tim što uvek iznese stav tako da nema razloga da se ne ode na sastanak i da se kaže stav o određenoj pravnoj situaciji ili događaju, ali koji nije uticaj i vezan za pojedinačni slučaj“. Nejasno je: dolaze li Mirko Cvetković i Boris Tadić njoj u kabinet – reče da ne mrda s dvije službene adrese – ili ipak ona odlazi k njima?
Tek je s obavezom koju su preuzeli članovi VSS-a da neće glasati u preispitivanju slučajeva nereizabranih sudaca oni koji su sudjelovali u prvom postupku iz zapisnika vidljiv cirkus. Predsjednica VSS-a kaže da je dva tjedna prije sjednice bila na sastanku u Vladi Srbije i da je premijer Cvetković „istakao da je država preuzela obavezu da se članovi prvog sastava po funkciji uzdrže prilikom glasanja“, iako smatra da je uzdržavanje „lični čin“; isto misli i ministarka Malović, dok Boško Ristić – govoreći o tome da su pravila postupka preispitivanja reizbora usuglašavani s delegacijom EK (Vensanom Dežerom) – kaže da je to „pritisak“ na VSS, ali da je svjestan obaveze koju je država preuzela, kao i da „sebe smatra odgovornim u vršenju javne funkcije koja mu je poverena, te će u svakom slučaju odlučivati da li će se uzdržati od glasanja ili ne“.
Danas svi tvrde da takvu obavezu nikad preuzeli nisu.
Ako se u – do kraja novembra neizrađenim i neusvojenim zapisnicima sa sjednica VSS-a – nalazi ovoliko brljotina, jasno je zašto im je stalo da njihovo sastančenje bude tajno i da nema snimanja ni stenograma, čak ni za one koji će doći nakon njih.
Uz sve ostalo, i ovo su razlozi zašto je jedino, od ministarke i njenog glasnogovornika Slobodana Homena i kompletnog sastava VSS-a ostavka – ili smjena? – jedina mogućnost da se spasi bar nešto od reforme pravosuđa, ako je još ičega za spašavanje ostalo.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve