img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kinesko-japanski sukob

Čija su pusta ostrva

19. септембар 2012, 18:59 Marija Vidić
NOV POVOD, STARI SUKOB: Sporna ostrva Senkaku,… / fotografije: reuters
Copied

Teritorijalni spor oko dva majušna ostrva izazvao je najveće antijapanske demonstracije u Kini od 1972, kada su dve zemlje normalizovale odnose. Mestimično su čak postale nasilne, pa je policija upotrebila suzavac i vodene topove

Iz dana u dan antijapanski protesti i neredi širom Kine se zaoštravaju. U utorak 18. septembra, kada se obeležava godišnjica japanske invazije na Mandžuriju 1931. godine, tenzije su dostigle vrhunac. U Pekingu ispred Ambasade Japana nalaze se jake bezbednosne snage opremljene za razbijanje demonstracija. Na njih i na zgradu ambasade Kinezi bacaju flaše i đubre, uzvikuju parole protiv Japana, uništavaju zastave te zemlje i traže organizovani bojkot japanske robe. Neki nose transparente: „Radi poštovanja otadžbine, moramo zaratiti s Japanom“. U tridesetak većih gradova događaju se slični protesti, ponegde lete i cigle na zgrade konzulata Japana.

U japanskoj ambasadi u Pekingu saopštavaju da su širom Kine izazvani požari u japanskim fabrikama, oštećene su proizvodne trake, razbijeni skladišta i kancelarije pojedinih kompanija. Demolirani su radnje i desetine japanskih restorana. Kineska policija je čak upućivala vlasnike japanskih automobila da ne voze glavnim ulicama i da izbegavaju da se parkiraju u centru grada. Demonstranti su takođe razbijali policijske automobile marke micubiši.

Dok mnogi pozivaju na bojkot japanskih proizvoda, drugi kažu da će bojkotom naškoditi samo sebi, a kineski zvaničnici sležu ramenima i kažu da potrošači imaju pravo na izbor. „Zbog takozvane kupovine ovih ostrva biće teško izbeći negativne posledice po bilateralnu trgovinu“, naveo je jedan od zvaničnika. Tojota, Honda, Kenon, Panasonik i druge velike japanske kompanije koje posluju u Kini suočile su se sa teškim problemima. Pojedine fabrike su demolirane, a uglavnom je svuda privremeno obustavljena proizvodnja.

Smatra se da su ovo najveće antijapanske demonstracije u Kini od 1972, kada su dve zemlje normalizovale odnose. Mestimično su čak postale nasilne, pa je policija bila primorana da upotrebi suzavac i vodene topove.

Dugogodišnji kinesko-japanski teritorijalni spor eskalirao je dramatično u petak 14. septembra, kada je Kina poslala šest istraživačkih brodova ka grupi nenastanjenih ostrva u Istočnom kineskom moru, koja se nalaze severno od Tajvana, a južno od Okinave. Kineski brodovi su bili odgovor na odluku Japana od 11. septembra da nacionalizuje ostrva otkupivši ih za 2,5 milijardi jena (oko 32 miliona dolara) od japanskog privatnika, i pored upozorenja Kine da to ne čini.

„Mi mrzimo Japan. Uvek smo mrzeli Japan. Japan je napao Kinu i ubio mnogo Kineza. To nećemo nikad zaboraviti“, objašnjava dopisniku Rojtersa jedan od demonstranata Liu Gang, radnik migrant iz južnokineskog regiona Guandži. U Kini se neguje gorko sećanje na japansku agresiju 1930-ih i 1940-ih, a prisutan je i rivalitet između dve zemlje zbog resursa u tom regionu.

NASLEĐE: Sporovi zbog ovih ostrvâ, koja Tokio naziva Senkaku, a Peking Diaoju, izbijali su i ranije: pre dve godine na njima je slavljena godišnjica aneksije, zbog čega su Kinezi protestovali; tokom 1979. oko 50 japanskih akademika i vladinih zvaničnika na ostrvima je provelo dve nedelje na istraživačkom projektu flore, faune i mogućnosti za boravak ljudi.

U međuvremenu je otkriveno da su ostrva bogata gasom i naftom pa im je vrednost drastično porasla.

Dodatnu komplikaciju stvara i to što po nekim ugovorima ostrva pripadaju Tajvanu, koji Japan ne priznaje. I tajvanska i kineska strana polažu pravo nad ostrvima.

Japan je inače anektirao ta ostrva 1895, nakon kinesko-japanskog rata 1894–95. Do Drugog svetskog rata tamo je postojala fabrika sa 200 radnika za preradu sardela, koja je u ratu razorena pa su ostrva opustela. Naslednici osnivača te fabrike posle su prodavali ostrva familiji Kirihara.

Jedno od ostrvaca služilo je kao američki poligon za gađanje iz aviona. Sada bi SAD u tom sporu trebalo da budu neutralne, izjavio je agenciji Rojters Gao Hong, zamenik direktora Instituta za japanske studije na Kineskoj akademiji društvenih nauka.

Međutim, kako konstatuje izveštač Rojtersa, SAD su duboko umešane u kreiranje spora oko tih ostrva. Kina i Japan različito tumače da li su i ta ostrva obuhvaćena deklaracijom Potsdamske konferencije iz 1945, koja definiše uslove japanske predaje i po kojoj je Japan lišen kontrole nad ostrvima Honšu, Hokaido, Kjušu, Šikoku i manjih ostrva o kojima odluče pobednici. Godine 1951, Ugovorom o miru između Japana, SAD i drugih zemalja, arhipelag Rjukju (danas poznat kao Okinava) ostao je pod administracijom SAD. Godine 1953. civilna administracija ostrva Rjukju, koja je bila pod kontrolom Amerikanaca, arbitrarno je proširila svoju jurisdikciju i na ostrva Diaoju i ostrvca oko njih koja se nalaze u kineskim teritorijalnim vodama. Godine 1971, Japan i SAD potpisali su Revizioni ugovor o Okinavi (Okinawa Reversion Agreement), u koji su uključena i ostrva i ostrvca Diaoju i vraćena Japanu.

Kina to nije prihvatila, jer smatra svojim ta ostrva upisana u imperijalne mape dinastije Ming 1534. godine.

Odnosi između Kine i Japana, koje je karakterisala intenzivna trgovina, zahladili su kada su 2010. japanske vlasti uhapsile kineskog kapetana putničkog broda koji se sudario s brodom japanske Obalske straže. Poslednji spor je izbio prošlog meseca kada su Japanci uhapsili grupu kineskih aktivista koji su se iskrcali na ostrva.

ZVECKANJE ORUŽJEM: Dve zemlje sada razmenjuju oštre pretnje. Kina najavljuje da se „neće ustručavati ako Japan odluči da ostrva okupira vojskom“.

Kineski predsednik Hu Đintao i premijer Ven Điabao veoma oštro su reagovali na odluku Japana da nenastanjena ostrva pretvori u državnu imovinu. Njih dvojica, kako piše japanski „Asahi šimbun“, pripadaju krugu petorice od devet članova kineskog Politbiroa koji smatraju da treba da se zauzme čvrst stav prema Japanu, mada su u prošlosti obojica isticali važnost odnosa s Japanom.

List citira neimenovanog člana Komunističke partije koji tvrdi da niko, pa ni vrhovni lider ne može da „klekne pred Japancima“ jer to bi izazvalo otpor članstva Komunističke partije čiji Nacionalni kongres idućeg meseca treba da bira novo rukovodstvo. Za kinesko vođstvo to je osetljiv period i nijedan od lidera ne može da dozvoli sebi da ne vodi računa o javnom raspoloženju.

Kineska komunistička partija inače retko dozvoljava javne demonstracije, ali je sada, po ocenama izveštača, pod pritiskom da pokaže čvrst stav prema Japanu.

Jedno istraživanje javnog mnjenja pokazuje da 89 odsto ispitanika smatra da Kina treba da preduzme neke korake u ovom sporu. Slučaj se komplikuje i činjenicom da je između SAD i Japana upravo potpisan ugovor o izgradnji postrojenja takozvanog antiraketnog štita, zvanično protiv severnokorejskih raketa. Kinezi, međutim, smatraju da taj sistem pogađa i deo kineske teritorije.

U ponedeljak 17. septembra Kina je poslala šest istraživačkih brodova u blizinu ostrvâ, u istom pravcu je krenuo veliki broj kineskih ribarskih brodova, iako vode u Istočnom kineskom moru kontroliše Tokio. Kina je do sada branila kineskim ribarskim brodovima da se približavaju spornim ostrvima da bi se izbegli incidenti s Japanom, ali sada je stav promenjen.

Zbog brojnih napada na Japance u Kini, japanski premijer Jošihiko Noda apelovao je da Peking pruži zaštitu japanskim diplomatskim predstavništvima i kompanijama. Japanski mediji, mada prilično hladno izveštavaju o sporu, prepuni su izveštaja o uništenim japanskim fabrikama u Kini, a o položaju kineskih brodova u vodama oko ostrva izveštava se iz minuta u minut.

U utorak je jedanaest kineskih brodova ušlo u vode oko spornih ostrva, a brodovi japanske obalske straže su ih presreli. Nijedan od kineskih brodova nije ušao u teritorijalne vode, ali tenzije su dodatno porasle jer bi sukobi mogli da izbiju za tren. „Zadržavamo pravo da preduzmemo dodatne mere“, rekao je kineski ministar odbrane Lijang Gvanglije na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim američkim kolegom Leonom Panetom, koji je prethodno posetio Japan. „Uprkos tome, još se nadamo da ćemo do rešenja doći mirnim sredstvima i putem pregovora“, dodao je Gvanglije i ponovio da Peking ima suverenitet nad ostrvima od vremena dinastije Ming.

…japanski presretači u Kineskom moru…
...japanski presretači u Kineskom moru...
…i podsećanje Kineza na japanske zločine
...i podsećanje Kineza na japanske zločine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slika Možtaba Hameija na motoru u Teheranu

Rat u Iranu

19.јун 2026. A.M.

Vrhovni vođa Irana: Tramp je „iz očaja“ prihvatio dogovor

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj su otkazani. SAD i pored toga ukidaju pomorsku blokadu Persijskog zaliva nakon elektronski potpisanog Memoranduma o razumevanju. Očekuje se otvaranje Ormuskog moreuza

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Rat u Ukrajini

19.јун 2026. A.M.

Kako su eksplozije u Moskvi razbile Putinov san o soptstvenoj veličini

Dim koji se izvio nad Moskvom nakon udara ukrajinskih dronova i sve veći problemi na frontu približavaju posledice rata Vladimiru Putinu. Iako je pod pritiskom spolja i iznutra, malo je znakova da je spreman da odustane od sukoba koji je sam pokrenuo

Ruski umetnik ubijen u Poljskoj

Sačekuša u Poljskoj

18.јун 2026. Tacijana Harhalik / DW

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Dronovi napadaju Moskvu

Rusko-ukrajinski sukob

18.јун 2026. I.M.

Ukrajina izvela masovni napad dronovima na Moskvu, gori rafinerija (video)

Ukrajina izvela jedan od najvećih napada dronovima na Moskvu u poslednje dve godine. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se kako dronovi pogađaju ključnu rafineriju nafte "Gaspromnjefta" i jednu od najvećih moskovskih pijaca „Sadovod"

Teheran

Rat na Bliskom istoku

18.јун 2026. I.M.

Tramp i Pezeškijan potpisali sporazum: SAD i Iran postigli dogovor o okončanju rata

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Donald Tramp i Masud Pezeškijan, elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju kojim je predviđeno okončanje rata između dve zemlje. Vest su potvrdili i američki i iranski zvaničnici, dok je sporazum stupio na snagu odmah po potpisivanju.

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure