Ako bismo se vodili raznim najavama i predskazanjima, danas bismo mogli da zaključimo da smo zaista srećni ljudi. Preživeli smo najmanje 150 manje ili više (ne)ozbiljnih smakova sveta koji su najavljivani u poslednjih 4000 i kusur godina. Neki od njih zaista su izazvali paniku među Zemljanima
2800. godina p.n.e. – degenerisana zemlja srlja u destrukciju
Na jednoj asirskoj glinenoj pločici iz 2800. godine p.n.e. zabeleženo je da je „naša Zemlja degenerisana“ i da joj se ubrzano približava kraj. Korupcija nas izjeda, deca više ne slušaju roditelje, svi žele samo da pišu knjige. „Kraj sveta se očigledno bliži“, najavila je pločica. Ipak, ovo carstvo se održalo sve do 608. godine p.n.e.
Ser Isak Njutn
1555. godina – Nostradamusovi krajevi
Francuz Mišel de Notr Dam, poznatiji kao Nostradamus, objavio je svoja Predviđanja i odmah postao veoma popularan i tražen autor. Svoja predskazanja u stihovima pisao je vrlo neodređeno i dvosmisleno, tako da se u njima svašta može prepoznati: Veliki požar u Londonu 1666, uspon Adolfa Hitlera, napad na zgrade Svetskog trgovinskog centra u Njujorku 2011…
1666. godina – godina požara i apokalipse
Iako je tokom 1665. godine u Londonu kuga odnela hiljade života, preživeli su strahovali od još gore smrti: smaka sveta. Biblija „666“ opisuje kao broj zveri sa sedam glava koja je izašla iz mora. Ali, te 1666. godine u Londonu se nije pojavila zver, već je izbio veliki požar zbog koga su i nevernici počeli da strahuju da je kraj zaista došao.
1910. godina – Halejeva kometa
Svakih 76 godina, pred prolazak Halejeve komete, među Zemljanima nastane velika histerija. U onoj iz 1910. godine, učeni Evropljani i Amerikanci spekulisali su da rep komete sadrži gas koji će da skameni vazduh i uništi sav život na planeti. Te godine bile su veoma tražene antiapokaliptične pilule i maske koje su se prodavale na svakom ćošku i služile kao zaštita u vreme prolaska komete kraj Zemlje. Ljudi su „hvatali“ svež vazduh i zatvarali ga u flaše da bi ga udisali tokom ključnih momenata prolaska.
1. januar 2000 – milenijumski kraj
Glupi kompjuterski programi dugo nisu uspevali da se u računanju datuma sa 1999. godine (‘99) prebace na sledeću, 2000. godinu (‘00). Nekima je bilo jasno i zašto: predviđali su naš i svoj kraj. Ovo je jedan od smakova koji je ozbiljnije shvaćen, s obzirom na to da je hiljade ljudi pred kraj 1999. godine spremilo zalihe hrane i potražilo sklonište pripremajući se za najgore. Neki su uz kompjutersku i opštu kataklizmu najavljivali i povratak Isusa Hrista na zemlju.
5. maj 2000 – poravnanje planeta
Poravnanje planeta Sunčevog sistema definitivno nema uticaj na Zemljinu gravitaciju kakav su mnogi očekivali. Tokom do sada poznatih poravnanja stvari nijednom nisu počele da lebde oko nas zbog „oslabljene“ gravitacije, a Zemlja nije odletela u nepoznatom pravcu van Sunčevog sistema. Planeta se nije ni zaledila kako je predviđao u to vreme popularni pisac Ričard Nun. Naučnici još dodaju da se poravnanja dešavaju vrlo često, ali još češće su izvor teorija o kraju sveta. Na primer, oko 5. maja 2000. godine Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn su bili manje ili više u liniji sa Suncem i Mesecom.
26. novembar 2009 – pojela nas crna rupa
Pokretanje Velikog hadronskog sudarača (LHC) iz CERN-a najavljeno za jesen 2009, moglo je da bude jedan od tih velikih krajeva. U njemu je, teorijski, u sudaru snopova protona mogla da nastane minijaturna crna rupa koja bi se kroz tunele ispod Ženeve toliko širila da bi nas na kraju sve progutala. Nisu samo laici već i neki naučnici, tražili da se eksperiment u CERN-u zaustavi i planeta sačuva. CERN-ov akcelerator ionako je već bio zaustavljan 2008. jer je, neposredno posle prvog pokretanja, došlo do havarije kad je između dva magneta u kanalu iscurelo mnogo helijuma.
2060. godina – Kraj sveta po Njutnu
U rukopisu iz 1704. godine veliki fizičar i mistik Isak Njutn pokušavao je da „iscedi“ naučne podatke iz Biblije pa je na osnovu njih procenio da se kraj sveta neće dogoditi pre 2060. godine. On je, međutim, napomenuo da time ne pokušava da odredi kada će doći kraj sveta, već da stavi tačku na razna predviđanja o apokalipsama koja su, izgleda, i njemu postala dosadna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Oluje koje nose prašinu iz Sahare u evropske prestonice su, međutim, uobičajene i dešavaju se godinama. Nastaju kada jaki vetrovi duvaju u suvim uslovima kroz Saharu, koja se proteže širom severne Afrike
Džepni sat Džona Džejkoba Astora Četvrtog prodat je na aukciji za rekordnu sumu među predmetima sa čuvenog broda koji je doživeo još čuveniji brodolom pre više od sto godina
Mikrobi sa mesta zločina bi mogli da pomognu sudskoj medicini u rešavanju slučajeva ubistava ili pri proveri alibija osumnjičenih. Posebno bi mogli da pomognu onde gde se teško utvrđuje vreme smrti
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
„Otadžbina zove“ Milicu Đurđević Stamenkovski i ona se javlja na dužnost. Dojučerašnja lažna opozicionarka i nova ispodcenzusna ministarka stigla je tamo gde je htela, a to pokazuje kako se praznim srbovanjem može pravdati bilo šta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!