img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Davos 2013.

Oprezni optimizam

30. januar 2013, 22:47 Radmilo Marković
foto: reuters
Copied

Na tradicionalnom Svetskom ekonomskom forumu u Davosu bilo je reči o svemu: od poljoprivrede, emisije ugljen-dioksida i ekologije, preko geopolitičkih problema, naročito u Siriji i Maliju, pa sve do korupcije i državnog kapitalizma. Naravno, svetska elita je najviše razgovarala o ekonomiji

Poduhvat da se ukratko sumiraju zaključci sa nedavno završenog Svetskog ekonomskog foruma u Davosu (23–27. januar) podseća na pajtonovski skeč, u kome takmičari imaju 15 sekundi da prepričaju U potrazi za izgubljenim vremenom, kapitalno delo Marsela Prusta. Spisak učesnika foruma na 77 kucanih strana – politički i ekonomski „krem“ planete, ukupno oko 2.000 ljudi – pružio je u švajcarskom gradiću Davosu nebrojene mogućnosti za globalni brejnstorming o stanju u kome se svet trenutno nalazi, bilo na zvaničnim sastancima, bilo u neformalnim razgovorima; privatne žurke da ne pominjemo.

Ipak, može se zaključiti da je skupom preovladavala određena doza optimizma: prošle godine forum je protekao u nagađanju kada će se raspasti evrozona, a na ostanak Grčke u monetarnoj uniji niko nije davao ni pet para. Ove godine neki od najuglednijih gostiju smatraju da je najgore prošlo, pre svih Mario Dragi, predsednik Evropske centralne banke (ECB). Poruku krilaticu ovogodišnjeg okupljanja Resilient dynamism (Otporna dinamičnost), doduše, malo ko je razumeo. Jedan od učesnika je uz smeh rekao: „Nemam pojma šta to znači. Mislim da to niko ovde ne zna.“

NIJE VREME ZA OPUŠTANJE: „Ekonomija evrozone će se oporaviti u drugoj polovini godine ukoliko nacionalne vlade nastave sa fiskalnom konsolidacijom i strukturnim reformama“, rekao je Dragi. „Trenutna situacija na finansijskim tržištima je relativno mirna, sa nečim što bih nazvao ‘pozitivnom zarazom’, ali još uvek ne vidimo da se to preliva i u realnu ekonomiju. Najvažniji strateški cilj za evrozonu je da se prevaziđe fragmentisanost – pravi put za to su jače integracije i smanjivanje nacionalnog suvereniteta kada je reč o pitanjima finansijske stabilnosti. Kriza nas je naučila da moramo da prekinemo vezu između bankarskih sistema i vlasti“, tvrdi predsednik ECB-a.

Sa druge strane, iako Međunarodni monetarni fond procenjuje da će svetska ekonomija ove godine porasti za solidnih 3,5 odsto, po istoj proceni će ekonomija evrozone blago opasti – za 0,2 odsto. Direktorka MMF-a Kristin Lagard upozorava da još nije došlo vreme za opuštanje. U izjavi za „Blumberg“, Lagard je rekla da, uprkos izbegnutom kolapsu, brojke ekonomskog rasta nisu naročito dobre: „Situacija je još uvek veoma ozbiljna, i nije vreme za opuštanje. Centralne banke su uradile ono što su mogle, ugasile su požar, i sada je vreme da politički lideri preuzmu palicu od njih.“

Nastup britanskog premijera Dejvida Kamerona tokom prvog dana foruma teško da je usrećio prethodno dvoje učesnika. U vreme kada britanskoj ekonomiji preti tzv. triple–dip recesija, odnosno ulazak u recesiju po treći put u kratkom periodu, a rejting kuće Fitch i Moody’s najavljuju smanjenje AAA rejtinga zemlje, Kameron je u prilično populističkom maniru obećao da će Britanci 2017. godine glasati o ostanku Britanije u EU, ukoliko on pobedi na izborima 2015. „Evropa je nadmašena i po konkurentnosti i po investicijama i po inovacijama“, rekao je Kameron, i poentirao: „Sa jednom valutom neizbežno se krećete ka bankarskoj i fiskalnoj uniji, a to ima ogromne posledice na zemlje poput Velike Britanije, koje nisu u evrozoni, niti će ikad biti.“ Gradonačelnik Londona Boris Džonson tercirao je premijeru na ovu temu: „To je sve deo demokratije – s vremena na vreme je potrebno konsultovati narod, a Britanci se nisu izjašnjavali još od 1975. godine. To su učinili i Francuzi i Holanđani i Irci – sada je trenutak za nas“, rekao je Džonson.

„Mislim da je ostanak Britanije u EU jedina opcija od koje će i Britanija i Evropa imati koristi. Sve je to lepo, rad na zajedničkom interesu i rastu, ali ne morate da pretite napuštanjem Unije da biste promenili svoj položaj u njoj“, izjavio je Komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren za CNN.

SIRIJA I MALI: Donekle u senci ovih krupnih i sitnih evropskih zađevica ostali su davoski forumi o geopolitičkim krizama. Uprkos nekim mišljenjima da će 2013. godinu obeležiti zaoštravanje sukoba između Kine i Japana – druge i treće ekonomije sveta – oko nenaseljenih ostrva u Istočnom kineskom moru, u fokusu su bile krize u Siriji i Maliju. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun je situaciju u Siriji nazvao „katastrofalnom“, sa tendencijom pogoršanja. „Više od 60.000 ljudi je ubijeno, 700.000 je u izbeglištvu, a za četiri miliona ljudi je neophodno obezbediti pomoć. Pozivam sve pogranične zemlje da pomognu izbeglicama, kao i da se prestane sa dolivanjem ulja na vatru stalnim doturanjem naoružanja jednoj ili drugoj strani. Kada je reč o Maliju, kriza se produbljuje. Zemlja je u smrtnoj opasnosti od ekstremističkih naoružanih pobunjenika. Više od 350.000 ljudi je izbeglo, a ne smemo zaboraviti širu sliku, tj. da ono što se dešava u Maliju utiče na ceo region“, rekao je Ban Ki Mun.

Sa druge strane, ruski premijer Dmitrij Medvedev na sav glas je nahvalio svoju zemlju, predstavivši je kao raj za strane investicije, a na činjenicu da je Rusija na 133. mestu (od 174 zemlje) prema Indeksu percepcije korupcije, rekao je da taj problem nema samo Rusija. „To nije ništa novo – čovečanstvo se sa ovim problemima sreće vekovima, ako ne i milenijumima. Više zakona i reda znači i više lopova i razbojnika. U tom smislu, malo toga se promenilo“, rekao je Medvedev.

Nurijel Rubini, ekonomista koji je predvideo globalnu finansijsku krizu 2008. (i zbog toga dobio nadimak Dr Doom (Doktor Usud), primetio je da se u poslednje vreme Rusija i ostale zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina) udaljavaju od tržišne ekonomije. „Prevelika uloga države u preduzećima i bankama, nacionalizacija resursa, protekcionizam, nedostatak strukturnih reformi koje bi uvećale veličinu privatnog sektora – sve ovo se događa u zemljama BRIK-a“, rekao je Rubini.

Najzad, kakve veze Davos ima sa ovdašnjim prilikama? Manje-više nikakve. Nemačka kancelarka Angela Merkel pohvalila je zemlje Centralne i Istočne Evrope i njihove reforme. „Većina zemalja se posvetila bolnim strukturnim reformama – otpuštanjem radnika i zamrzavanjem daljeg zapošljavanja u javnom sektoru, smanjivanjem plata i do 25 odsto, povećanjem PDV-a i poreza na imovinu, kao i dodatnim oporezivanjem penzionera“, rekla je Merkel. Uzimajući u obzir da je srpska ekonomija maltene izvrnuta u ogledalu u odnosu na prethodnu sliku, ove godine za Srbiju nije bilo pohvala iz Davosa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure