img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo i Vikipedija

Budućnost istorije

20. mart 2013, 23:21 Sanja Pavlović
BESKOMPROMISNO: Priština, mart 2013. / foto: s. p.
Copied

Grupa srednjoškolaca koja je pisala o navodnom trovanju albanske dece na Kosovu 1990. godine bila je naročito aktivna u postavljanju pitanja o neutralnosti. Smatrali su da treba da budu obazrivi sa činjenicama

„Republika Kosovo je proglasila svoju nezavisnost 17. februara 2008. godine. Ustav Republike Kosovo definiše Republiku Kosovo kao nezavisnu, suverenu, demokratsku, jedinstvenu i nedeljivu državu čija suverenost proizilazi iz naroda“ – deo je članka „Pravni sistem Kosova“, koji je napisan i postavljen na englesku Vikipediju tokom seminara pod nazivom Viki Akademija Kosova, održanom pre mesec dana u Prištini.

Pre toga dobila sam poziv da budem jedan od mentora učesnicima. Vikipedijanac u meni je smatrao da je to odlična prilika da učestvujem u „viki“ okupljanju, a novinar je želeo da vidi Prištinu i napiše nešto o ovom događaju.

Ono što me je dočekalo, iznenadilo je obe strane.

„Želeli smo da unapredimo kvalitet i kvantitet online sadržaja o Kosovu kako bismo ga bolje prezentovali svetu, a Vikipediju smo koristili jer je otvorena za sve“, objasnio mi je Arianit Dobroši, jedan od organizatora Viki Akademije Kosova. „Kosovari se nisu dovoljno angažovali oko stvaranja online sadržaja na Vikipediji, te smo pomislili da bi ovaj događaj bio vrlo stimulativan“, dodao je Arianit.

„Kosovo nije predstavljeno na pravi način“, bio je zajednički stav i zvaničnika koji su otvorili ovu Akademiju u prostorijama Učiteljskog fakulteta. Petrit Selimi, zamenik ministra spoljnih poslova, pozvao je sve učesnike da kroz svoj rad pokažu šta Kosovo zaista jeste.

ŠTA KOSOVO ZAISTA JESTE: Tokom seminara su učesnici, mahom srednjoškolci i studenti, napisali oko 50 članaka i na Vikimedijinu multimedijalnu stranicu postavili više od 1400 fotografija. Teme tekstova su bile različite, od ustavnosti, preko telekomunikacija i klasične muzike, do klime, pešačenja i narodne nošnje. Svi članci, kao i celokupan događaj, imali su za cilj da se „svetu predstavi istina o ovoj državi“, kako je to naglasio Jan Bratu, norveški ambasador na Kosovu.

Učesnicima su na raspolaganju bili mentori koji su pomagali pri uređivanju Vikipedije i govorili o načinu postavljanja i izboru fotografija, kao i važnosti neutralne tačke gledišta pri pisanju članaka. Grupa srednjoškolaca koja je pisala o navodnom trovanju albanske dece na Kosovu 1990. godine bila je naročito aktivna u postavljanju pitanja o neutralnosti. Smatrali su da, kao i svi, kako kažu, „pravi Vikipedijanci“ koji pišu o osetljivim temama, treba da budu obazrivi sa činjenicama, te su „iskopali“ vesti koje su u to doba objavljivali srpski mediji i izjave koje su davali srpski zvaničnici. Međutim, bilo je i grupa koje su odbijale da sarađuju sa mentorima iz Srbije, uz obrazloženje da „nisu dovoljno kompetentni da pomognu“.

Sa druge strane, grupa koja je pisala tekst o Ulpijani, antičkom rimskom gradu u blizini Gračanice, tražila je mentora iz Srbije. Razlog je bio taj što je jedna od bitnijih knjiga koju je trebalo da koriste kao izvor napisana na srpskom jeziku. To je bio prvi i jedini tekst napisan na srpskom jeziku koji sam pročitala tokom svog trodnevnog boravka u Prištini. Srednjoškolcima kojima sam tekst o Ulpijani prevodila sa srpskog na engleski bilo je nepoznato i smešno što pri pominjanju Mitrovice dodajem pridev „Kosovska“.

1200 EVRA ZA „ARHEOLOGIJU KOSOVA„: U nedelju, 24. februara, proglašeni su pobednici takmičenja. Prvo mesto osvojio je članak „Arheologija Kosova“, čiji je autor, Ade Prelvukaj, dobio 1200 evra. Za drugo mesto nagrada je bila 800, a za treće 500 evra. Narednih deset mesta bilo je nagrađeno sa po 150 evra, a nešto manje cifre bile su i za najbolje autore uporedo organizovanog takmičenja za prikupljanje fotografija.

Znajući da većina Vikipedijanaca doprinosi slobodnoj enciklopediji bez naknade, volonterski, upitala sam Kejti Čen, članicu žirija za članke i Vikipedijanku iz Velike Britanije, za njeno mišljenje o nagradnom fondu. „Činjenica da je dosta novca uloženo ne znači da je to nešto zlo i antiviki. Problem nije da neko bude plaćen, tj. nagrađen za dobro napisan članak. Problem nastaje kada je i ako je neko plaćen da piše u interesu poslodavca ili nečemu što je u vezi sa istim. To ovde nije bio slučaj. Sa druge strane, ovaj događaj ne bi bio održan, ili bar ne bi bio ovako uspešan, da nije bilo nagrada“, objasnila je Kejti.

Učesnici Viki Akademije Kosova imali su sreće da je njihovom organizatoru ovaj događaj zaista bio veoma važan.

ANTIDISKRIMINATORSKO PONAŠANJE: Iako je na engleskoj Vikipediji već postojao članak „Hronologija kosovske istorije“, tokom seminara je napisan novi tekst pod istim nazivom, sa navodno tačnijim podacima. Međutim, samo pola sata nakon zamene starog teksta novim, korisnik Antidiskriminator je vratio raniji članak. Svoj postupak je obrazložio rečenicom: „Neobjašnjene velike promene o kojima bi prethodno trebalo diskutovati.“ Ovo je izazvalo negodovanje među učesnicima i obećanje Endija Mabeta, Vikipedijanca iz Velike Britanije, da će se o ovome na Vikipediji svakako razgovarati i da su ovo normalne stvari koje se dešavaju kada su osetljive teme u pitanju.

Po povratku u Beograd, mišljenje o ovakvim i sličnim situacijama potražila sam i od predsednika Vikimedije Srbije Gorana Obradovića. „Posao Vikipedije nije da presuđuje šta je istina, niti da donosi političke zaključke, već da bez navijanja i nepristrasno predstavi sve relevantne tačke gledišta i ostavi čitaocu da sam zaključi.“ Goran daje uputstvo za pisanje neutralnih enciklopedijskih članaka: „Ukoliko bismo hteli da napišemo neutralan članak o, na primer, Južnoj Osetiji, ne bismo napisali da je to nezavisna država, niti da se reč o pokrajini u Gruziji, već bismo napisali da je to ‘sporna teritorija koju Gruzija smatra svojim sastavnim delom, a koja je proglasila nezavisnost, i koja je delimično priznata u međunarodnim okvirima’. Ovo je jednostavan recept za svaku spornu temu, od Južne Osetije i Kosova pa do abortusa, smrtne kazne i verskih pitanja.“

Većina članaka postavljenih tokom Viki Akademije, ipak, nije imala ovaj uvodni paragraf.

„Priština ne pristaje na kompromise“ – jedna je od najčešćih rečenica koje ovih dana možemo čuti u medijima. Tek po odlasku tamo, postalo mi je jasno šta ona zaista znači: Priština pripada drugoj državi, i to državi spremnoj da na razne načine obezbedi svoju nezavisnost i jedinstvenost i osigura kredibilitet u međunarodnoj zajednici. Novinar u meni je zasitio svoju znatiželju, a Vikipedijanac je naučio još jednu važnu lekciju o pisanju istorije.

Fondacija

Glavni organizator i sponzor događaja bila je IPKO Fondacija, „lokalna operativna fondacija na Kosovu, čiji je cilj da stvara i podržava razvoj sledeće generacije lidera sa digitalnom vizijom za Kosovo“. Da se ova fondacija neskromno trudi da ispuni svoje ciljeve pokazuje i ukupan nagradni fond od 10.000 evra za pobedničke članke i fotografije.


Katalonija i Kosovo

Iako su se učesnici seminara trudili da zaobiđu razgovore o trenutnim problemima na političkoj sceni, mentor iz Katalonije pred svima je podržao nezavisnost Kosova, rekavši da su i Katalonija i Kosovo to zaslužili i da je realnost da do toga dođe.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure