Tradicionalna godišnja međunarodna konferencija, koja se održava od 2002, okupila je kompanije, banke, finansijske institucije i državne predstavnike kako bi se, u delikatnom trenutku, našli načini za zadovoljenje neprestano rastućih zahteva potrošača za kvalitetom i bezbednošću hrane, i to na teritoriji od 29 zemalja u Evropi i Aziji, koliko obuhvata EastAgri region
U organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama i uz finansijsku podršku Svetske banke, u Beogradu je u sredu i četvrtak, 18. i 19. juna, održana godišnja konferencija EastAgri 2014, pod nazivom „Najbolja hrana: Kako proizvesti i kvalitet i kvantitet u Evropi i Centralnoj Aziji“. Dvodnevna konferencija okupila je više od 120 učesnika – od velikih regionalnih kompanija i visokih zvaničnika Vlade Srbije do međunarodnih finansijskih institucija koje se bave razvojem poljoprivrede i agroindustrije. Prvi dan konferencije bio je posvećen unapređenju kvaliteta hrane u ukupnom lancu snabdevanja – u razgovorima o ovoj temi učestvovali su predstavnici agrobiznisa u regionu, Victoria Group, Agrokor, MK Grupa i Atlantic Group, kao i predstavnici EBRD-a i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Vlade Srbije. Drugi dan obeležila su četiri okrugla stola, na kojima se govorilo o unapređenju kvaliteta proizvodnje i širenju na nova tržišta, zelenoj proizvodnji, finansiranju modernizacije agrobiznis kompanija i unapređenju procedura za investiranje.
Direktor operacija kompanije Victoria Group Nikola Vujačić
Prema podacima nedavnog istraživanja o odnosu potrošača prema hrani, ishrani i zdravlju, koje je obuhvatilo Evropsku uniju, pri odabiru hrane stanovnici EU na prvo mesto (74 odsto ispitanika) stavljaju kvalitet, odnosno svežinu proizvoda. Sledeći faktor koji odlučuje jeste cena (43 odsto), a tek potom ukus (38 odsto), zdrava hrana (32 odsto) i želje porodice (29 odsto). Sa druge strane, podaci FAO govore da se čak jedna trećina ili 1,3 milijarde tona hrane godišnje izgubi ili bude uništeno u lancu snabdevanja, a veliki deo hrane koja stigne do potrošača se na kraju baci. S tim u vezi, jedan od zajedničkih ciljeva EBRD-a i FAO jeste da kroz ovakve konferencije lokalni proizvođači dobiju informacije koje će im pomoći da specijalizacijom podignu kvalitet svojih proizvoda i izgrade snažne lokalne brendove – time bi postali konkurentni i na međunarodnom planu, uz dalje poboljšanje kvaliteta i bezbednosti hrane.
Po rečima ministarke poljoprivrede Snežane Bogosavljević Bošković, koja je održala uvodni govor prvog dana konferencije, srpski poljoprivredni proizvođači su u „specifičnoj poziciji, s obzirom da posluju u uslovima kada Srbija započinje pregovore o pristupanju EU, odnosno u procesu prilagođavanja poljoprivrede i ruralnog razvoja pravilima koja definiše zajednička poljoprivredna politika EU“. Pominjući posledice velikih poplava, ministarka je rekla da će za potpunu sanaciju i obnavljanje poljoprivrede biti potrebno dosta vremena i sredstava i pozvala međunarodne institucije da finansijski pomognu poljoprivrednicima Srbije.
„Možete proizvoditi najbolju hranu jedino ako se udružite sa najboljim kompanijama iz privatnog sektora, promovišete najbolje prakse i smernice i izgradite snažno partnerstvo sa najboljima, a suština EastAgri mreže je koordinacija i usklađivanje intervencija unutar sektora agrobiznisa“, rekao je Žil Metetal (Gilles Mettetal), direktor agrobiznisa u EBRD-u.
Vladimir Rahmanjin (Rakhmanin), pomoćnik generalnog direktora FAO i regionalni predstavnik za Evropu i Centralnu Aziju, naglasio je važnost bliske saradnje sa različitim javnim institucijama i privatnim sektorom u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi se povećala efikasnost i podržao održivi ekonomski razvoj zemalja u regionu. „EastAgri mreža je važna platforma za nastavak i unapređenje dijaloga među partnerima, i ona će osigurati da postoji odgovornost za ispunjenje naših ciljeva“, izjavio je Rahmanjin.
Direktor operacija kompanije Victoria Group Nikola Vujačić podsetio je da je kompanija u 2013. godini izvezla proizvode u 30 zemalja sveta, a vrednost izvoza u protekle dve godine čini oko deset odsto ukupnog izvoza Republike Srbije u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dodajući da zahtevi tržišta EU predstavljaju vodilju za sve kompanije u regionu. „Investicije u dostizanje ovih zahteva ne treba posmatrati kao neophodan trošak potreban za učešće na izvoznim tržištima, već uskoro kao preduslov poslovanja na domaćem tržištu, budući da Srbija, integracijskim procesima u koje je uključena, postaje sastavni deo međunarodnog tržišta. U uslovima rastuće globalizacije, ubrzanja i povećanja obima spoljne trgovine praćenim uključivanjem Srbije u najveće multilateralne trgovinske sisteme sveta, investiranje u konkurentnost predstavlja jedini put napred. Iz tog razloga mi ulažemo u naše kooperante, dajemo im priliku da rastu sa nama, da povećavaju svoje prinose i snižavaju cene koštanja svoje proizvodnje, da primenjuju najsavremenije tehnike poljoprivredne proizvodnje i da svaki od njih 40.000 povećava svoju konkurentnost pojedinačno, jer je to ujedno i povećanje konkurentnosti naše kompanije, ali i svih angažovanih u agrobiznisu. Mi verujemo da je ispunjenje zahteva potrošača zajednički posao za sve učesnike privatnog ali i javnog dela agrobiznisa, a svako na ovom zajedničkom zadatku ispunjenja rastućih zahteva potrošača ima svoju ulogu u institucionalnom, zakonodavnom i finansijskom smislu i jedino podstaknute odgovarajućim merama javnog sektora, aktivnosti njegovog privatnog dela – proizvođača, prerađivača i prometnika – mogu imati pun efekat“, rekao je Vujačić.
Žerar Kili (Gerard Kiely), šef Jedinice za pretpristupnu pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju Evropske komisije, naglasio je da nacionalne politike moraju biti postavljene tako da omogućavaju sinergije i komplementarnosti između izvora finansiranja, bilo da je reč o saradnji međunarodnih finansijskih institucija i komercijalnih banaka, bilo da javni fondovi stižu iz državnih budžeta ili pomoći EU.
Inače, kako je rekao državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović, desetogodišnja strategija, kojom je predviđen razvoj poljoprivrede Srbije do 2024. godine, završena je i uskoro će se naći pred poslanicima Skupštine Srbije. „Srbija mora da nađe mogućnost da proizvodnju hrane podigne na viši nivo, odnosno da pored daljeg rada na bezbednosti i kvalitetu radi i na stvaranju što više robnih marki sa oznakom geografskog porekla. Treba da se radi na proizvodnji artikala sa dodatom vrednošću, kako bi se promenila struktura agrarnog izvoza Srbije – na listi izvoznih poljoprivrednih proizvoda, među prvih pet-šest Srbija ima samo sirovine“, izjavio je Golubović i dodao da je potrebno „da se poveća nivo znanja poljoprivrednih proizvođača kako bi uveli najviše standarde u proizvodnju i bili spremni da konkurišu za sredstva iz fondova EU. Takođe, treba i da se podstakne njihovo udruživanje kako bi na najbolji način pregovarali sa prerađivačkom industrijom.“
Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je i da je ministarka Bogosavljević Bošković na konferenciji potpisala Pismo o namerama o podršci javno-privatnog dijaloga u sektoru mesa i mleka sa EBRD-om i FAO, koji su obezbedili i određena donatorska sredstva kako bi se podržalo unapređenje javnog privatnog dijaloga. „Pismo o namerama potpisano je radi daljeg unapređenja saradnje svih učesnika u pojedinim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije kroz programe javnog partnerstva. U ovom trenutku sektor proizvodnje i prerade mesa i mleka je prioritetan i prepoznat kao sektor sa visokim proizvodnim i izvoznim potencijalom. Unapređenje saradnje resornog ministarstva, EBRD-a i FAO obuhvata sve elemente tržišnog lanca, od primarne proizvodnje do prerađivačke industrije, sa posebnim naglaskom na unapređenje kvaliteta i bezbednosti hrane, pospešivanja saradnje i udruživanja proizvođača mesa i mleka, kako bi se omogućilo njihovo punopravno učešće u javno privatnom dijalogu, a što bi se odrazilo na povećan obim investiranja u ovom sektoru“, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!