img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Pad gradonačelnika Zagreba Milana Bandića

Svaka sličnost sa Srbijom je slučajna

29. октобар 2014, 00:23 Tatjana Tagirov
foto: betaphoto
Copied

Nakon "slučaja Sanader", "slučaj Bandić" je najteži u novijoj hrvatskoj političkoj istoriji. Oba slučaja govore o karakteru države i društva nastalih nakon osamostaljenja 1990. godine

Ima tome nekoliko godina da je Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, izjavio, otprilike ovako: građani su mi dali mandat na četiri godine i nemaju me što pitati do idućih izbora (emisija „Nedjeljom u dva“). Tako se i ponašao, kao apsolutni vladar glavnog grada, namećući svima svoj pogled na svijet i urbanističku sliku Zagreba, zavodeći građane svojom čuvenom rečenicom „Ajmo delat’“.

Nije da mu je agramerski kajkavizam išao od jezika, ali pokušavao je kajkati, pa je tako na (nekad legendarnom) Radiju 101 zaradio valjda najviše džinglova od svih političara zajedno.

Kako god, Milana Bandića, koji je već četrnaest godina na čelu Zagreba, nadležni sumnjiče za cijeli niz malverzacija: od upravljanja gradskim otpadom (u čemu je, navodno, veći dio profitabilnog posla dobila firma jednog domaćeg tajkuna, Hercegovca, iako za to nije imala sve propisane uvjete), do zapošljavanja „po babu i po stričevima“, muvanja gradskim zemljištem i njegovim prenamjenama.

Sve to, po bahatosti i nepitanju građana i poreskih obveznika o bilo čemu, zvuči poznato i u beogradskim okvirima, pa čak i ono da je nakon „Beograda na vodi“ Bandić najavio projekt „Zagreb na vodi“; iste su nam priče, te okrećemo leđa rijekama, te okrećemo leđa investitorima…

SUMNJIVI POSLOVI: Kao i Beograd u Srbiji, i Zagreb je središte svekolikog života u Hrvatskoj: tu se skrasilo sve što se skrasiti moglo, što je moglo pobjeći iz provincije u kojoj su opcije za bolji život mnogo slabije nego u metropoli. Zato su privođenje i pritvor (jednomjesečni) za Bandića i dio njegove „ekipe“ toliko potresli Hrvatsku, sve do nacionalnog tjednika koji iz pera Darka Hudelista – znanog po svojem interesu za visoku politiku, Franju Tuđmana, norvalsku politiku i Dobricu Ćosića, pa posljedično i Aleksandra Vučića u njegovom beogradskom dnevniku – donosi „ekskluzivnu rekonstrukciju“ koja govori „iz minute u minutu: nedjelja od 8.25 do iznenadnog poziva u 14.30“. Tu ćemo, sve pitajući zašto uopće, saznati ponešto o tome „kako je supruzi Vesni kupio dvadeset ruža i smrznutu hobotnicu, a za psa Rudija nemasni sir“, kao i pitati se da li je „velebnu vilu u Hercegovini, s uvezenim stablima maslina i palmi, radio kao svoje utočište za dan D“.

Koliko god hapšenje i postupak (navodno ga nadležni godinama vode) protiv Bandića bili iznenađenje, oni to nisu: prilično dugo se priča o navodno sumnjivim poslovima u upravi grada, kao što dugo građani gledaju sumnjive poslove pred svojim očima, od tajkunske predaje jednog od centralnih trgova, Cvjetnog, jednom tajkunu (usporediva je, recimo, Slavija u Beogradu u budućim planovima), do blesavih fontana napravljenih u centru grada u vrijeme opće krize (eto nam se i ovdje smiješi takva budalaština na Slaviji).

RASPLITANJE KORUPCIJE: Sam Bandić je, pak, izdanak SDP-a od kojega se izmetnuo odnoseći sa sobom dio stranačke podrške, pa je bio i predsjednički kandidat i mogući osnivač neke nove stranke, koja bi lavirala između tzv. ljevice i desnice, pokušavajući se svidjeti jednima i drugima. Slijede izbori, iduće godine predsjednički, 2016. i parlamentarni u Hrvatskoj i Bandića ne bi trebalo izuzeti iz konkurencije – to je ujedno i glavni argument onih koji ga podupiru u ovom trenutku, iako ima i posve blesavih priča da je njegovo procesuiranje, u stvari, način da se fokus javnosti odvuče od njemačkog suđenja jugoslavensko-hrvatskom obavještajcu Josipu Perkoviću.

Vjerojatno su u pravu samo oni koji kažu da se postupkom protiv gradonačelnika Bandića tek počinje rasplitati džemper korupcije, ne samo u glavnom gradu, nego i u državi ogrezloj u nepotizam, korupciju i kriminal; svaka sličnost sa Srbijom je slučajna!

Ostaje pitanje zašto je netko tko je govorio: „Meni je malo falilo da postanem svećenik. Ja bih to savršeno radio. Da sam postao svećenik, ne bih na tome ostao. Bio bih biskup. Sto posto“, ili „Moj san je bio da budem Gebels. Ako ne najuspješniji, onda izvrstan u svom poslu“, toliko dugo na čelu grada koji sistematski propada.

U svakom slučaju, nakon „slučaja Sanader“, ovaj „slučaj Bandić“ je najteži u novokomponiranoj hrvatskoj političkoj povijesti. Oba govore o karakteru države i društva nastalima nakon osamostaljenja 1990. godine.

Oba su vrlo poučna i za sve ostale u okruženju, ma koliko govorili o tome da je svaka sličnost i slučajna i nenamjerna.

Ogledalo hrvatskog društva

Primio sam vaše pismo

Antišinoj strini njivetinu vratit,
Šteficu na pravo upisat bez platit,
Malome od Joze kemiju ispravit.
Ljerkin fast-food kijosk u Borongaj stavit.

Zrinki mini-market za zlato i srebro.
Ilijiinu babu ugurat na „Rebro“.
Juričinom puncu beskamatni kredit.
Baričinog mlađeg u „Dinamo“ metit.

Nazvat MUP jer Vinko mora u Njemačku,
Pa neka mu vrate oduzetu vozačku.
Vidit šta je s onom tužbom protiv Paška,
Koliko bi ga došlo da se sve zataška.

Nadbiskupa smandat da Đurđicu vinča
I da blagoslovi Rozikinog pinča.
Hrvojevog Krešu u Privrednu banku
Pod hitno zaposlit, makar i ka stranku.

Jagodi od ujca banak posrid Dolca.
Joli bez carine „mercedes“ iz Stolca.
Nevoljnome Miru za Kanadu vizu.
Mihovilu bubrig, Stanku dijalizu.

Dragičinog Jerka upisat u HAZU,
Nać mu curu našu, da ostavi Razu.
Vicin kupus, veli, rodija je svojski,
Triba nazvat Jozu da ga proda vojski.

Rodijak Bariša muku muči s novcom.
Dražen oće nešto nasamo sa Tomcom.
Mirkova se Zorka još nije udala,
Ćaća neće ništa ispod generala.

Dodijalo Marti dvorit svekra Tomu,
Nek ga dvore časne u staračkom domu,
Ivankin je Petar golemo čeljade,
More li se, pita, utrat u Arkade.

Šime bi u Vlaškoj postolarsku radnju,
Mislav na „Mimari“ oće nadogradnju.
Lovre mrči neke pisme po papiru,
Pa ako se mogu gurnut u lektiru…

Dragi prijatelji, rodijaci, znanci,
Fala šta ste pravoj javili se stranci,
Al za sve šta triba vama, vašoj dici,
Pišite odsada Račanu Ivici.

(„Feral Tribune“ 793, 25. studenoga 2000, Predrag Lucić, „Haiku haiku jebem ti maiku, Velika Feralova pjesmarica“, Kultura&Rasvjeta, Split, 2003)
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure