

Južna Koreja
Doživotni zatvor za bivšeg predsednika države
Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Hrvatsko društvo je duboko podeljeno. Umesto da nauče da upravljaju razlikama, obe strana stalno pokušavaju da eliminišu jedna drugu
„VREME„: Da li ste iznenađeni rezultatima drugog kruga izbora?
DEJAN JOVIĆ:Nisam iznenađen, jer smo već ranije vidjeli da je Hrvatska ideološki i politički potpuno podijeljeno društvo. To je došlo do izražaja čim je zemlja ušla u EU. Prije jula 2013. postojali su neki „viši ciljevi“, kao što je npr. ulazak u NATO i EU, i to je pod tepih sakrilo stvarne i duboke razlike u hrvatskom društvu i politici. No, sad više nema nikakvih „nacionalnih ciljeva“, pa se društvo polariziralo. Podjele su u Hrvatskoj dugotrajne i ovise o tri faktora: prvi, o poziciji familije u Drugom svjetskom ratu (tj. podjela na domobrane i ustaše na jednoj i partizane na drugoj strani), drugi, o udaljenosti od ratnih strahota u 1990-ima (sjeverozapadna Hrvatska nasuprot onoj Hrvatskoj koja je osjetila rat) i treći, odnos sekularnosti i političkog katolicizma. Kad se ta tri faktora spoje, malo je prostora za neki „centar“. Ovi izbori to sasvim jasno pokazuju, a vjerojatno će biti tako i na parlamentarnim izborima krajem godine. U Srbiji se dugo govorilo o dvije Srbije: prvoj (oficijelnoj, nacionalnoj) i „drugoj“ (alternativnoj, liberalnoj). No, postoje i dvije Hrvatske. Jedinstvo nije i neće biti moguće – i kontraproduktivno je zagovarati ga. Treba se naučiti upravljati tim dubokim razlikama, a ne stalno pokušavati eliminirati onu drugu stranu. Nažalost, pitanje je hoće li tu poruku shvatiti i prihvatiti političari obiju vodećih partija.
U čemu vidite razloge Josipovićevog poraza, da li je to nezadovoljstvo učincima Milanovićeve vlade ili njega samog?
To je rezultat njegove pogrešne procjene da se izbori mogu dobiti mobiliziranjem tuđih, a ne svojih birača. Upravo zbog ove duboke podjele o kojoj sam govorio, kandidat s ljevice neće nikad biti prihvatljiv ogromnom broju građana na desnici, i obrnuto. Može svaki dan posjećivati crkvu i branitelje, može se pokušati ne znam koliko svidjeti desnici – neće mu uspjeti. To je glavni razlog njegova poraza. Previše se udaljio od svojih birača i mnogima je izgledalo da više nije ni ljevičar ni liberal, nego da je postao jedna vrsta hrvatskog političkog Zeliga, koji mijenja stav i ponašanje ovisno u kakvom je društvu.
Mislite li i da je „slučaj“ odricanja od vaših „usluga“ Josipovića koštao glasova?
Da. To nije bio početak ovog trenda, ali je bio najizrazitiji događaj u trendu približavanja desnici. Početak tog trenda, čini mi se, dogodio se onog dana kad su se u Zagreb vratili iz Haga generali Gotovina i Markač. Te je večeri bilo jasno da predsjednik Josipović mijenja pravac. U slučaju mog smjenjivanja pokazao je da to više nije onaj isti političar koji je četiri godine stoički trpio napade nacionalističke desnice, ali je stajao uz pravo svih – pa i njegovih suradnika – da slobodno izražavaju svoja mišljenja. Dodatni je problem bio u tome što me je smijenio zbog članka koji je objavljen na univerzitetskom portalu, i što je iz njegova obrazloženja te odluke jasno da me je smijenio samo zbog oportunističkih razloga. Ali, to je bila pogrešna kalkulacija – čak i s pozicije oportunizma. Nije mu donijela nijednog birača desnice, a jedan broj ljevičara, pripadnika manjina i liberala je pasivizirala i udaljila od njega.
Slijedi li povratak crnog desnila u Hrvatsku, pogotovo ako HDZ dođe na vlast, i ima li Kolinda Grabar Kitarović kapaciteta da bude „korektor“ izvršne vlasti, kako SDP–ove tako i HDZ–ove?
Nova predsjednica šalje ambivalentne poruke. S jedne strane, poziva na suradnju i „jedinstvo“, ali njen prvi potez je bio posjeta onim ratnicima koji protestiraju protiv „Jugoslavena“ u Vladi i na ljevici općenito, i to uz vrlo radikalnu nacionalističku i militarističku retoriku. Vidjet ćemo kojim će smjerom krenuti. Njena pozicija nije laka: ona bi trebala istodobno biti predsjednica svima, ali i glavna ličnost desnice – a to je teško spojivo. Imat će pritom otpore i na desnici i na ljevici. Ali, u tome je možda i njena šansa: ako postane neka „treća“ opcija u hrvatskoj politici.


Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve