img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Postprodukcija zločina

04. mart 2015, 19:49 Radoslav Ćebić
Copied

Od snimaka odrubljivanja glava zapadnim novinarima preko spaljivanja živog jordanskog pilota, ekstremisti Islamske države su nedavnim pogubljenjem 21 egipatskog Kopta na libijskoj obali podigli stepen svoje ideološko-propagandne video-produkcije zločina do nivoa morbidnog rijaliti šoua.

Zaista, početak petominutnog videa koji su napravili pripadnici „Islamske države – provincija Tripoli“, kako su se sami deklarisali, najviše liči na poznati rijaliti šou Survival – dve „ekipe“, jedni odeveni u crno sa fantomkama na glavama, drugi u prepoznatljivim narandžastim zatvoreničkim uniformama. Jasno je, međutim, da narandžasti nemaju nikakve šanse protiv crnih i da će izgubiti ne samo „takmičenje“ već i svoj život. Šokiranim gledaocima, upoznatim sa prethodnim viralima koje je objavila ID a u kojima su pojedinačno ubijani zarobljenici u narandžastim uniformama, moralo se oteti užasnuto pitanje: „Da li je moguće da će ih sve poklati?“

BESTIJALNI FILM: Dodatno uznemirenje izaziva činjenica da je ovaj video u produkcionom smislu daleko kompleksniji i zahtevniji od prethodnih, u kojima su teroristi snimljeni u jednom kadru kako odsecaju glave žrtvama. Korišćeno je nekoliko kamera (od kojih bar jedna na kranu), očigledno je da su se dublovi ponavljali, da je osmišljen kakav-takav mizanscen, dodati su muzika i šum talasa, postoji špica kao i naslov „filma“. U filmskoj teoriji postoji opskurni žanr zvani bestijalni film, sa stvarnim scenama brutalnog mučenja, silovanja i ubistava. Prema Dejvidu Kerekesu i Dejvidu Slejteru, autorima knjige Ubijanje za kulturu, ovakvi filmovi „cirkulišu među šačicom otpadnika u svrhu zabave“. Iako još uvek traje stručna rasprava o tome da li su ikada ubistva i silovanja snimana u komercijalne svrhe, američki producent Alan Šeklton je još sedamdesetih godina tvrdio da se bestijalni filmovi produciraju u Južnoj Americi, „tamo gde je život jeftin“.

UBISTVA UZ SPECIJALNE EFEKTE: Možda ni danas život ne vredi mnogo, ali je verovatno najjeftiniji na teritoriji koju kontroliše ID.

„Svima vama krstašima: Kunemo se Alahom da ćemo vašu krv pomešati sa morem u kojem ste sakrili telo šeika Osame bin Ladena“, zapretio je „Džihad Džozef“ negde na obali Mediterana, mašući nožem ka objektivu kamere.

Nekoliko sekundi kasnije izdao je naređenje da se pogubi 21 hrišćanin. Da, ovaj snimak ima i prezentera, ekstremistu koji je jedini obučen u maskirnu uniformu kako bi publika lako identifikovala ko je od njih komandant zločina.

Uznemirenje videom, u čijem je snimanju na terenu učestvovalo nekoliko desetina ljudi i bar još pet, šest u postprodukciji, bilo je toliko da je američki Konzorcijum za istraživanje i analizu terorizma (TRAC) angažovao eksperte da utvrde autentičnost snimka. Glavna urednica TRAC-a Verjan Kan tvrdi da je na snimku korišćeno nekoliko specijalnih efekata: multiplikacija aktera u širokim kadrovima, snimanje u studiju na hroma-ki platnu, naknadno softversko bojenje mora u crveno. Ovo potkrepljuje nelogičnostima o pravcu i veličini otisaka stopala u pesku, kao i utiskom da su džihadisti, svi do jednog, viši od svojih nesrećnih žrtava skoro po pola metra. Međutim, Verjan Kan ne tvrdi da su ubistva lažirana, već da su izvedena u studiju jer: „Inovativnost ID u korišćenju hroma-ki tehnologije jeste što time, najverovatnije, smanjuju svoju izloženost dronovima i satelitima koji bi mogli da lociraju njihove operacije.“

Kako god da je ovaj video snimljen, jezu izaziva činjenica da je u njegovu produkciju uloženo mnogo: od tehnike i pripreme do ljudi na terenu i van njega. Poruka Islamske države je veoma jasna: za razliku od bestijalnog filma u kojem bi scene klanja, odsecanja glava i liptanja krvi trebalo da traju što duže, u ovom videu šok je pojačan kratkim kadrovima egzekucije, brzim belim blicevima, kratkim odtamnjenjima i zatamnjenjima, pojačanom muzikom i brzim prelaskom na zloslutni mirni kadar krvavog mora.

Ona „šačica otpadnika“ ostala je uskraćena za količinu brutalnosti potrebnu za njihovo izopačeno uživanje, dok su svima ostalima brutalni, izopačeni sadisti saopštili da treba da ih se plaše još dugo i u svakom trenutku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Rat u Ukrajini

05.jun 2026. A.M.

Tramp pozdravio mogućnost sastanka Zelenski – Putin

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je direktan sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Predsednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je ovu mogućnost

Janez Janša

Slovenija

04.jun 2026. K. S.

Janez Janša četvti put premijer Slovenije

Podrškom 49 poslanika Janez Janša je četvti put postao premijer Slovenije

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure