img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sudija

15. jul 2015, 17:08 Dejan Petrović
Copied

Dok jedna škola mišljenja smatra kako sudija mora biti primordijalni egzibicionista, onaj koji svojim radom koristi jedin(stven)u priliku za sve one koji nisu obdareni vrhunskim talentom, da iz neposredne blizine prisustvuje prvorazrednim sportskim događajima i tako neposredno, mada indirektno, postaje akter na Velikoj Sceni; drugi pravac razmišljanja upućuje sugestiju da je ovaj naprosto tek rođeni mazohista, čija se uloga potpuno iscrpljuje u tome da na svom poslu ostane nevidljiv.

Upravo ove aktere sportskih manifestacija publika širom svih meridijana „najviše voli da mrzi“, a za šta će svako ko je ikada bio bar na jednoj fudbalskoj predstavi – i tako iz prve ruke stekao uvid u širok i nadasve maštovit repertoar psovki i uvreda namenjen nesrećnim deliocima pravde – uvek spremno posvedočiti.

Imena kao što su Mehuto Gonzales, Pjerluiđi Kolina ili Roberto Roseti izuzetno su dobro poznata svakom ljubitelju ovog sporta, a oni čine tek vrh ledenog brega profesije koja trpi strahovit pritisak od medija, klubova, reprezentacija, Fife i Uefe da bilo kakva greška nije dozvoljena! Tako će, recimo, kontroverzno dosuđena najstroža kazna Hauarda Veba protiv Poljske rezultirati pretnjama smrću i danonoćnom policijskom zaštitom njegove porodice u Velikoj Britaniji.

Možda čak više i od savršenog poznavanja pravila, za uzornog sudiju od presudnog značaja može biti savršena kondicija. Za razliku od igrača na terenu, koji u svakom trenutku odlukom trenera ili na sopstveno insistiranje mogu biti zamenjeni, oni moraju u punom tempu na zelenom travnatom tepihu provesti svih 90 ili 120 minuta, pri čemu ne treba zanemariti da su uglavnom stariji od igrača i da im to predstavlja proporcionalno veći napor. Rigorozne pripreme za najvažnije mečeve već dugo vremena uključuju i strogu kontrolu ishrane, pa su ovi nevidljivi junaci i na tom planu „hendikepirani“ u odnosu na većinu svakidašnjih zanimanja. Nadalje, kao mlađi podložni su greškama zbog neiskustva, a zbog visokih fizičkih zahteva rano penzionisanje već u 45. godini onemogućava akumulaciju iskustva tako prisutnu u nekim drugim zanimanjima, gde je potrebno duže vreme za sticanje umeća. Baš u trenutku kada praktično i teorijsko znanje dostiže svoj vrhunac, delioci pravde dužni su da napuste aktivno suđenje.

Kod donošenja odluka možda najvažnija stvar jeste doslednost. Blaži ili stroži kriterijum uvek može da varira i neizbežno je subjektivan, ali pravi sudija mora da se jednom odabranog kriterijuma dosledno pridržava. Najbolji je uvek onaj „čovek u crnom“ koji ima hrabrosti da u trenutku donese – bilo kakvu – odluku i stane iza nje. Jer zaista, neznanje, umor, pad koncentracije, loša pozicija ili, u najgorem slučaju, rđava namera, mogu nehotice presudno odlučiti tok i ishod utakmice. A tada je i „kutak za slobodni trenutak“ od slabe pomoći.

Paradoksalno je još nešto u vezi s ovim hobijem, koji tek ponekad preraste u profesionalni poziv. Naime, vrhunski sudija se često može suočiti s neugodnom situacijom da na nekom SP ili EP strastveno navija protiv vlastite reprezentacije, dobro znajući da će mu, ukoliko ona daleko dogura, biti onemogućeno da sudi one najvažnije, završne utakmice. Tako da je snažna ambivalencija između razumljivih patriotskih sentimenata i ličnih ambicija u karijeri konstantno prisutna, posebno kod onih koji dolaze iz fudbalski jakih zemalja.

Formacijski su sudije daleko sličnije ulozi odbrambenog igrača i, posebno, golmana nego napadača. Nije bitno koliko se dobrih i uspešnih poteza napravi tokom utakmice, onaj prvi (možda i jedini) loš sve ih poništava i stvara dežurnog neprijatelja u percepciji javnosti. Kod navalnih igrača situacija je sasvim drugačija, ukoliko i nakon svih deset neverovatnih promašaja konačno usledi pogodak, spremno postaju heroji dana i miljenici nacije. Dok je igračima cilj da postignu gol više ili makar prime gol manje, njima jedini cilj – koji slave kao pobedu – predstavlja regularnost i puna implementacija fer-pleja. Uz beskrajno ponavljanje mantre svetog trojstva: sportski, fer i korektno. To zanimanje, u startu osuđeno na trajno i doživotno nerazumevanje, uz asistirajuće odsustvo podrške najšire javnosti, onih koji su, ne uvek zasluženo i svojom krivicom, višegodišnja svakonedeljna i laka meta za odstrel gnevne i razmažene publike i igrača. Ako se i za koga, a da nije kakav težak kriminalac ili osobenjak, može sa razlogom reći da je stepski vuk, onda je to sudija. Razmere izolacije koje ponekad mora da iskusi mogu biti beskrajne, pa stoga nije slučajno da njihov radni vek mahom protiče ovekovečen uz taktove tužne melodije: The Loneliness of the Long Distance Runner.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure