![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/don_kihote_ii_mastoglavi_vitez_don_kihote_od_mance-migel_de_servantes_saavedra_v-309x232.jpg)
Preporuka
Don Kihote, maštoglavi idalgo
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Od ovog broja "Vreme" započinje objavljivanje serije tekstova-eseja naših pisaca o savremenim srpskim likovnim umetnicima. Tekstovi su nastali u okviru projekta pod nazivom "Nema teorije" koji zajednički realizuju organizacija "Anonymous said:" i nedeljnik "Vreme"
„…Kada zalupite dakle za sobom vrata tog slavnog imaginarnog muzeja, koji nije ništa drugo do samo smetlište ljudske taštine, i otmete se zavodljivom ratiu teorijskih postulata – ponovo stojite sami…“, odlomak je iz teksta Danila Kiša o stvaralaštvu Radomira Reljića, koji se može označiti i kao pretpostavka inicijative posvećene savremenom likovnom stvaralaštvu, koja će u narednom periodu biti predstavljena u nedeljniku VREME. Projekat „Nema teorije“, koji realizuju organizacija „Anonymous said:“ i časopis VREME, objedinjuje deset savremenih književnika i esejista, odnosno njihove tekstove posvećene savremenim likovnim umetnicima. Ovako koncipiran projekat polazi od aktuelnog sistema umetničke produkcije koji definiše jasni (sada i višedecenijski) prekid veza između likovnih umetnika, njihovih dela i publike, te marginalizacija likovnih umetnosti uopšte. Zapravo, kontinuirano opadanje javnog interesovanja za oblast likovnog stvaralaštva čini se da je rezultiralo gubljenjem mesta vizuelne umetnosti, umetnika i tekstova o umetnosti u opštem sistemu kulturnih vrednosti. Istovremeno, već izvesno vreme dominiraju nesagledivi stihijski procesi na savremenoj vizuelnoj sceni i paralelno postojanje mnogobrojnih umetničkih praksi, koje je teško sistemski i pratiti i obuhvatiti.
Zato smo, na ovom zadatku deblokade odnosa između umetničkih dela i publike, čiji samo deo želimo da pokrenemo, pozvali književnike i esejiste da svojim tekstovima doprinesu još jednom načinu doživljaja, svedočanstva i tumačenja savremenih likovnih dela. Svakako, ovaj poziv se oslanja na uvide Rastka Petrovića, Isidore Sekulić, Ive Andrića, Miloša Crnjanskog, Miroslava Krleže, Danila Kiša i drugih, u oblasti likovnog stvaralaštva, koji se projektuju do današnjih dana i savremenih pisaca, u čijem se vidnom polju, videćemo, često nalaze, upravo, dela iz oblasti savremene likovne umetnosti, kao i na posvećene izdavačke poduhvate Vladana Matijevića (Umetnička galerija „Nadežda Petrović“).
Književnici su pozvani da sami izaberu dela savremenih likovnih stvaralaca, te je rad na ovom projektu rezultirao kreiranjem uzbudljivih, intrigantnih, očekivanih, ali i sasvim neočekivanih stvaralačkih „parova“. Uz povratak afirmativnog pristupa likovnom delu i umetniku, nastojali smo da utičemo na konfiguraciju polja razumevanja i recepcije umetničkog dela, njegovim upotpunjavanjem aktivnim stavom pisaca u odnosu kako na savremeno likovno delo tako i na publiku, koja je postala otuđena, zaboravljena i podjednako marginalizovana. A bez publike nema ni Reči ni Dela.
I relaksirani naziv projekta ukazuje da predstavljeni tekstovi ne pripadaju korpusu usko stručnih, teorijskih zapisa o savremenoj umetnosti. Zapravo, istupajući iz unapred zadatih okvira unutar kojih je obavezno i jedino relevantno i opravdano kretanje umetničkih ideja, praksi i strategija da bi mogle biti prepoznate i priznate u danas vladajućoj kritičkoj i teorijskoj reči, nastojali smo da izbegnemo generacijske ili kolektivističke kriterijume. Namera je bila okrenuti se umetniku, individui i njenom/njegovom delu, i publici. A u živom i plodnom susretu različitih književnih disciplina i pristupa umetničkom delu, istaći značaj topline razumevanja i znanja srca. Zato ovi tekstovi mogu stajati kao samosvojno poetsko ili prozno delo, ali i kao pročišćeni i afirmativni kanal, koji nas bez šumova i sujeta direktno vode do izvora drugog dela. Te zato i zastupamo ovakvo zajedničko delovanje kao uzbudljiv susret, ohrabrenje, prepoznavanje i otkrivanje, iznenađenje i potvrđivanje.
Najzad, s obzirom da su naziv projekta (grafičko rešenje vizuelnog identiteta Saša Rakezić, alias Aleksandar Zograf), i sam koncept inspirisani navedenim tekstom Danila Kiša, jedino razumno bilo bi navesti ga u celini i sa velikim zadovoljstvom najaviti seriju od deset tekstova savremenih književnika posvećenih vizuelnim stvaraocima, koju otvara tekst Milene Marković o delu Simonide Rajčević.
Projekat „Nema teorije“ realizuju organizacija „Anonymous said:“ i nedeljnik „Vreme“, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Na upravo raspisanom tenderu nije naznačena procenjena vrednost rekonstrukcije, adaptacije i sanacije stare zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu i promene namene u muzejski objekat. Sve treba da bude završeno za Expo
Gojko Božović je ovogodišnji dobitnik nagrade Velika bazjaška povelja koju dodeljuje Savez Srba u Rumuniji. Ta vest je skrenula pažnju i na veliko nastojanje srpske manjine u Rumuniji da ostanu povezani sa maticom
Nakon četvorogodišnjeg renoviranja opet je otvorena Biblioteka Foldžer u Vašingtonu, pa su sada prvi put izloženi njihovi najvredniji eksponati – retke knjige
Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve