
Premijera
Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?
Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?
Akcija "Evropska prestonica kulture" ustanovljena je pre tačno tri decenije, 1985. godine. Prva prestonica kulture bila je Atina, odakle je i potekla ova akcija, da bi kasnije to bili uglavnom značajniji evropski kulturni centri. Godine 2009. i Grad Beograd je odlučio da podnese kandidaturu za evropsku prestonicu kulture 2020, i navodno započeo pripreme u okviru projekta nazvanog "Beograd 2020". Od tada se mnogo šta u ovdašnjem društvu, medijima i politici promenilo, ali je trend propadanja kulturnih institucija i urušavanja kulturne infrastrukture nastavljen i intenziviran, dok je status kulture u društvu iz godine u godinu padao paralelno sa procentom odvajanja budžetskog novca za njeno održavanje. Kandidaturu za "Evropsku prestonicu kulture" više niko ne pominje. Fotografije beogradskih institucija našeg fotografa Milovana Milenkovića svedoče o stanju ovdašnje kulture

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa

Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine

Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve