img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Danska – Briga o starima

Starost u zemlji srećnih ljudi

20. април 2016, 16:33 Sanja Šojić
foto: yves herman / reuters
Copied

Svakodnevno se susrećemo sa problemima starih ljudi. Na primeru Danske možemo da naučimo kako može da im se pomogne, kako društvo može da ih prihvati. Tu je volonterska pomoć starima sastavni deo života

Za „Vreme“ iz Orhusa

Najstarija volonterka Crvenog krsta Danica Šmic svakodnevno obilazi starije i nemoćne sugrađane. Na Senjaku, gde živi, već je svi dobro poznaju i očekuju je u tačno određeno vreme, mnogima je više od komšinice. Vodi ih na izložbe i u muzeje, kupuje lekove, ide sa njima kod lekara i zakazuje preglede. U Crvenom krstu Savski venac postoje grupe samopomoći koje slede Daničin primer i pomažu starijima. „Želja da nekome pomognete potiče iz porodice. Rođena sam pre Drugog svetskog rata, tako da je moja generacija osetila šta znači nemaština i glad. Uvek smo pomagali jedni drugima. Zato smatram da treba u školama uvesti obavezan fond časova volonterskog rada da bi učenici stekli veći osećaj prema drugome, što bi bilo korisno i za njih i za zajednicu. Svako od nas može da bude volonter i pomogne koliko može u sredini u kojoj živi“, kaže Danica Šmic.

Ovakvim stavom se rukovodi većina Danaca koji volonterski pomažu ljudima u trećoj dobi, dok je u Srbiji Danica manjina. Ne čudi zato što mediji ovih dana objavljuju vest da su Danci najsrećniji ljudi na svetu, a Srbi tek na 86. mestu. Među kriterijumima je i to da ljudi „imaju nekoga na koga mogu da računaju u vreme nevolja“. Starost ne mora da bude nevolja kada, kao u Danskoj, možeš da se osloniš i na državu i na sugrađane. Namera je da se borbi protiv usamljenosti starijih pomogne stvaranjem mreže volontera, čime se razvija „zajedničko socijalno razumevanje“. Tako student informatike u Kopenhagenu Taks nekoliko puta sedmično obilazi stare i donosi im šta im je potrebno, s njima provede dva-tri sata, zavisno od svojih obaveza. „Vidim koliko im to znači, već nekoliko godina volontiram. Moje je da ih odvedem kod doktora ili na neko drugo mesto gde žele da odu i pravim im društvo. Oni su ceo život brinuli za nas, red je da im se bar ovako odužimo“, kaže Taks.

LJUDI IZ ANALOGNOG DOBA U DIGITALNOJ ERI: U Orhusu, drugom po veličini gradu u Danskoj, nalazi se Rehabilitacioni centar Vikergarden u kome se ljudi za dve do pet sedmica osposobljavaju za normalan život. Na ovom mestu nekada je bio starački dom, koji je renoviran i modernizovan inovativnim i kreativnim rešenjima. Tehnologija je tako uzela primat, korisnici se prate putem personalnih kartica kojima čekiraju šta su od planiranih aktivnosti uradili tokom dana i da li su to uradili na pravi način.

Gospođa u kolicima koju srećem na hodniku objašnjava mi kako ovde može bez problema da funkcioniše iako zgrada ima tri sprata, jer je sve prilagođeno u toj meri da nema problema ni kad ide do kupatila. Svi podaci o njenim aktivnostima i zdravstvenom stanju, kao i ostalih korisnika, na velikim ekranima u jednoj prostoriji prati dežurna služba. U okviru centra se nalaze i velnes i dve prostorije za fizikalnu terapiju. Većina sprava i tehnoloških otkrića koji se ovde koriste napravile su firme iz Danske. Pored tableta i kartica, u nekim sobama postoje i zvučni senzori kako bi samo glasom korisnik iz kreveta mogao da otvori prozor ili zatvori vrata. U ovom centru možete tako pomisliti da ste zalutali u neku od epizoda Ratova zvezda ili neki drugi naučnofantastični film kada vidite robota Silbota koji služi za druženje s korisnicima. „Ovo je skup sistem, ali dugoročno veoma isplativ. Pomažemo ljudima da što duže mogu da budu u svojim kućama umesto u domovima ili bolnicama. Prepoznajemo njihove probleme kroz rad sa njima, rešavamo ih i osposobljavamo. Tehnologija je ovde samo radi potreba ljudi i njihovog boljeg života“, kaže Inger Oderšed, fizioterapeutkinja u ovom centru.

foto: cycling without age
TREĆE DOBA: Prizori iz Danske

Prosečan životni vek u Danskoj danas traje 76 godina. Procenjuje se da će u narednih 19 godina broj onih preko 80 godina starosti porasti za najmanje 20 odsto. Ideja je da se obezbede uslovi koji će omogućiti starijima da ostanu kod kuće što je moguće duže. To pre svega omogućuje dobro razgranat sistem volontera i medicinskih sestara koje su zadužene za kućnu negu. Ovo uključuje pomoć u čišćenju, kupovini, pranju, pripremanju obroka, kao i ličnu higijenu i negu. Kućna nega može da se koristi da pomogne ili oslobodi članove porodice. Dva oblika kućne negu su dostupna – dugoročna i privremena pomoć. Dugoročna zaštita je besplatna, a privremene posete kućne nege mogu opravdati pojedinačno plaćanje u zavisnosti od prihoda primaoca.

Olakšanje kod praćenja zdravstvenog stanja pacijenata donela je i nova opcija e-zdravlje koja je projekat danske kompanije Sistematik i koristi se u već desetak gradova u Danskoj. Ovaj program omogućava da svoj karton sami pratite preko interneta, kao i vaš doktor. Brzina reagovanja i mogućnost brzog ažuriranja su osnovne prednosti novog sistema, koji funkcioniše kao javno-privatno partnerstvo. Generalni direktor ove firme Hans Erik Henriksen kaže da je upotreba tehnologije logična jer se već devedesetih počelo sa korišćenjem mejla, a sada su sve baze onlajn. „Tehnologija je tu da osnaži pacijenta i omogući mu brz pristup informacijama, to je deo strategije. Pacijenti mogu elektronski obnoviti svoj recept za lek. Mogu da vide svoje elektronske zdravstvene kartone, tako da se uvek mogu obratiti najbližem lekaru za pomoć kompletnim nalogom njihovog trenutnog zdravstvenog stanja. Svi misle da stari nisu spremni na ovaj sistem, ali to nije baš tako, danas svi koriste mobilne i tablete. S druge strane nude se i kursevi za korišćenje razne tehnologije“, objašnjava Henriksen.

BEZ PARA, ALI SA ELANOM: Ono što je Srbiji i Danskoj zajedničko jesu gerontodomaćice, koje kod nas pomažu u kući starijim sugrađanima do dva sata dnevno radnim danima uz minimalnu nadoknadu od 26 dinara po satu. Ova pomoć se ostvaruje preko Centra za socijalni rad i u Beogradu je trenutno 2700 korisnika o kojima brine 687 gerontodomaćica. Ustanove za rehabilitaciju starih u Srbiji ne postoje, što ne čudi znajući kakva je ekonomska situacija. Ono što se još nudi starim jesu domovi, dnevni centri i klubovi. Prvi dnevni klub je osnovan još 1982. godine, ali njihov potencijal ni danas nije u potpunosti iskorišćen, pre svega zato što ih zakon ne prepoznaje. Oni nisu definisani zakonom, tako da odluke o njihovom osnivanju donose lokalne samouprave. Trenutno je u začetku i mogućnost dnevnih boravaka starijih lica obezbeđen u trajanju od po dvanaest sati svakog radnog dana. Korisnicima se obezbeđuju dnevno zbrinjavanje, ishrana, zdravstvena nega, radna i okupaciona terapija, kulturno-rekreativne aktivnosti, zavisno od potreba korisnika. Vidljivo je da ove prostorije koje im daje Grad nisu prilagođene za osobe sa invaliditetom, a neke se nalaze na višim spratovima zgrada.

„Mi trenutno imamo 6000 korisnika, ali mislim da ima još ljudi kojima su potrebne naše usluge. Sistem se ne osnažuje dovoljno. Sarađujemo sa domovima zdravlja tako da pored socijalne inkluzije, psihološke pomoći, pružamo pomoć i pri zdravstvenoj zaštiti“, kaže Marija Markov, upravnica Dnevnih centara i klubova Beograda. U klubovima postoje sekcije i kursevi za razne oblasti, od stranih jezika do rekreativnih vežbi, svi predavači su volonteri. Često se organizuju putovanja i druge aktivnosti, a svakodnevno se ovde može i ručati po beneficiranim cenama. Tokom godine organizuju se razne manifestacije kao što su Međugeneracijski susreti, gde se seniori druže sa učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima.

Dug je, međutim, put do društvene svesti, brige i nege kakvu stariji ljudi uživaju u Danskoj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure