img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija – Izbori u Kataloniji

Podeljena zemlja

20. децембар 2017, 21:02 Katarina Sremčević
foto: AP
Copied

Vanredni parlamentarni izbori u Kataloniji od 21. decembra neće rešiti krizu nastalu nakon referenduma o nezavisnosti koji je centralna vlada u Madridu proglasila nevažećim: autonomna pokrajina će ostati podeljena na pobornike i protivnike otcepljenja od Španije

Nakon referenduma i proglašenja Deklaracije o nezavisnosti u Kataloniji centralna vlada u Madridu je oštro reagovala: deklaracija je suspendovana, katalonska vlada je smenjena, protiv vođa pokreta za nezavisnost pokrenute su krivične prijave, postavljena je prinudna uprava i raspisani vanredni regionalni izbori za 21. decembar. Kada ovaj broj „Vremena“ bude izašao iz štampe, glasanje će biti u toku.

O uzrocima krize u Kataloniji piše se već mesecima. Španski mediji razmatraju nekoliko scenarija za prevazilaženje napete situacije, pod uslovom da obe strane budu bile spremne na dijalog i određene kompromise.

„Kriza ne može biti odmah rešena, njeni uzroci ne mogu jednostavno da iščeznu, ali nezavisnosti biti neće. Tačka. Neće biti nezavisnosti“, kaže profesor Univerziteta u Barseloni Pedro Viljanova Trias.

Sa druge strane, neki kao moguće rešenje navode ponavljanje referenduma o nezavisnosti u mirnijim uslovima i sa dozvolom centralne vlade (kakav je, na primer, bio u Škotskoj), kao i promenu španskog ustava, mada nikakvih naznaka nema da je konzervativna vlada Marijana Rahoja spremna na bilo kakve ustupke.

„Postoji mnogo mogućih rešenja za katalonsku krizu. Najverovatnije su ustavne reforme koje bi uzele u obzir neke od zahteva pokreta za nezavisnost. To bi svakako bio dug proces, ali je daleko verovatniji od jednostrane nezavisnosti ili povratka na status kvo“, kaže David Himenez Tores, profesor na Univerzitetu Kamilo Hoze Sela i kolumnista „Espanjola“.

FISKALNE REFORME: Kao najbitniji aspekt u promeni ustava navodi se reforma fiskalnog sistema na nivou cele države i „multidimenzionalna strategija“, ne bi li se prevazišla fiskalna neusaglašenost koja je uzrok za nezadovoljstvo regionalnih vlada.

„To bi značilo rebalans doprinosa u centralni budžet i povraćaja sredstava u pokrajine“, objašnjava profesor Viljanova.

Španija je 2010. godine započela proces fiskalne konsolidacije kako bi smanjila javnu potrošnju. Međutim, teret kresanja troškova nije ravnomerno raspodeljen: autonomne jedinice smanjile su svoje troškove i potrošnju, dok je centralna administracija povećala troškove zbog rasta kamata, te izdržavanja socijalnog osiguranja i penzionog fonda.

Isti scenario odvijao se i po pitanju prihoda: centralne vlasti su ih povećale, dok su niži nivoi vlasti smanjili prihode. Tek 2013. javni troškovi su u celini konsolidovani, deficit je doveden na razumnu meru. Računica potvrđuje da su se tokom godina krize, pa i u prvim godinama oporavka, rezovi fokusirali na novčana sredstva kojim upravljaju regioni, pre svega u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga.

Nisu, međutim, sve regije podjednako podnele teret restriktivne ekonomske politike. Zajedno sa Kastiljom La Mančom, Katalonija je podnela najveći teret uz smanjenje socijalnih davanja za više od 26 odsto između 2009. i 2015. godine. Katalonija je tako bila prinuđena da najviše poveća cenu upisa na univerzitet.

UDAR NA JEZIK I KULTURU: „Ne samo da su mere u Kataloniji bile neuspešne, već je smanjivanje budžeta i donošenjem određenih zakona o obrazovanju povećan državni pritisak koji je ugrožavao kulturu i jezik Katalonije. Zato se zalažemo za nezavisnost, u nedostatku razgovora sa državom koja želi centralizaciju koju nije moguće izgraditi na uniji različitih naroda“, kaže Hulija Rege, novinarka katalonskog „Periodika“.

Istovremeno, agencije su smanjile kreditni rejting Katalonije, onemogućile je da se zadužuje po povoljnim kamatnim stopama i učinile zavisnom od kredita španske države.

Sve to je dovelo do nezadovoljstva kod Katalonaca. Uprkos činjenici da su se prethodne katalonske vlade bile saglasile sa rezovima, mnogi u Kataloniji smatraju da je centralna vlada glavni krivac za sve. Pokret za nezavisnost samo je iskoristio nagomilano nezadovoljstvo. U svakom slučaju, promena uspostavljenih mera štednje zavisiće od svih strana. Stoga će najveći izazov nove katalonske, ali i centralne španske vlade, biti pregovori o promeni španskog ustava nakon 39 godina (trenutni Ustav donet je 1978. godine).

„Promena bi podrazumevala veću autonomiju Katalonije, poboljšanje njenog finansiranja i prepoznala bi plurinacionalnu prirodu Španije u okviru savezne države“, kaže prvi sekretar Partije katalonskih socijalista Mikel Iseta.

To bi, takođe, trebalo da znači početak kraja faze aktiviranog člana ustava 155, kojim su suspendovani vlada i parlament i nakon čega je Madrid uspostavio direktnu vlast nad ovom severoistočnom regijom, kao i povratak na red i vladavinu prava u Kataloniji.

PROBLEMI NAKON REFERENDUMA: Katalonija se nakon referenduma suočila sa ekonomskim problemima. Vlada u Madridu tvrdi da je oko 1000 kompanija odlučilo da preseli svoje pravno sedište iz Katalonije u druge delove Španije. Pojedine banke takođe su se preselile, a turizam je naglo opao.

Težište političke debate u izbornoj kampanji ipak nije bilo kako da se oporavi institucionalna, socijalna i ekonomska normalnost – katalonski nacionalizam sveo je kampanju na poigravanje emocijama. Kampanja je fokusirana na član ustava 155, sudski progon pobornika nezavisnosti, oživljavanje duha Fransiska Franka.

„Ovo je podeljeno društvo“, kaže profesor Viljanova dodajući da se fiskalna konsolidacija neizbežno nameće novoj vladi, iako o tome nije bilo reči u kampanji. „Naravno da u kampanji neće otvoreno da pričaju o tome, ali krucijalna stvar je da prevaziđemo krizu u kojoj se trenutno nalazimo“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure