img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Izrael bira premijera: Najznačajniji izbori u istoriji zemlje, Netanjahuu se klati stolica

27. oktobar 2026, 09:03 Redakcija Vremena
fotografije: ap photo
Benjamin Netanjahu
Copied

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?

Gotovo svaki od nedavnih izbornih ciklusa predstavljao je svojevrsni referendum o Benjaminu Netanjahuu. Ovog puta, mnogi Izraelci smatraju da je izbor važniji nego ikada: ne radi se samo o tome ko će voditi zemlju, već i o tome u kom pravcu se ona kreće, piše CNN.

Ovo je prvo glasanje na nacionalnom nivou nakon napada koji je 7. oktobra 2023. predvodio Hamas – što predstavlja najteži bezbednosni propust u istoriji Izraela – kao i nakon ratova koji su usledili u Gazi, Libanu i Iranu. Ti događaji su mobilisali veliki deo zemlje, ali su istovremeno doveli do još veće međunarodne izolacije Izraela.

Za mnoge birače, ovo je prva prilika da ocene rad rukovodstva koje je bilo na vlasti tokom propusta od 7. oktobra, kao i da odluče ko bi trebalo da vodi zemlju u uslovima sukoba i ko će poneti teret proširene vojne obaveze.

Krajnja desnica i ultraortodoksne stranke

Netanjahuova vlada – prva u poslednjih nekoliko decenija koja je odslužila pun četvorogodišnji mandat – oslanjala se na partnere iz redova krajnje desnice i ultraortodoksnih stranaka, koji su Izrael usmerili ka nacionalističkijem i religioznijem kursu nego ikada ranije. On je postao prvi izraelski premijer koji se, dok je još bio na funkciji, suočio sa suđenjem zbog optužbi za korupciju, u trenutku kada je njegova vlada sprovodila reformu pravosuđa s ciljem slabljenja Vrhovnog suda i drugih mehanizama kontrole vlasti, piše CNN. Taj pokušaj reforme izazvao je masovne proteste tokom 2023. godine.

Na izborima u utorak odlučuje se hoće li Izrael nastaviti da se kreće u nacionalističkom, konzervativnom i religioznom smeru – ili će promeniti kurs. Odgovor možda neće biti poznat još nedeljama, s obzirom na način na koji se u Izraelu formiraju koalicije. Prema anketama, malo je verovatno da će bilo Netanjahuov blok, bilo opozicija, samostalno osvojiti većinu; to znači da bi ovi izbori mogli da pokrenu novu političku krizu u Izraelu, umesto da je razreše.

Ko se kandiduje i ko je u prednosti?

Izraelci glasaju za stranačke liste, a ne za pojedinačne kandidate. U društvu podeljenom po nacionalnoj, verskoj, etničkoj i ideološkoj osnovi, to dovodi do velikog broja učesnika.

U svakom izbornom ciklusu prijavi se na desetine lista, ali samo one koje pređu cenzus od 3,25 odsto glasova osvajaju poslanička mesta i ulaze u Kneset – izraelski parlament koji broji 120 poslanika. U ponedeljak je u trci bilo 36 stranaka.

U aktuelnom sazivu izraelskog parlamenta – Kneseta – stranka Likud, koju predvodi Benjamin Netanjahu, čini okosnicu vladajuće koalicije. Tu koaliciju, pored Likuda, čine i ultraortodoksne stranke, kao i desničarske versko-cionističke partije. Preostala mesta dele opozicione stranke levog, centralnog i desnog političkog spektra.

Prema anketama, između 11 i 13 stranaka će preći cenzus; poslanička mesta se dodeljuju po sistemu proporcionalne zastupljenosti.

Dve najveće stranke su Netanjahuov desničarski Likud i „Jašar” – nova stranka centra koju predvodi Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba, koji se izdvojio kao njegov glavni protivnik.

Najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo „Kanal 12” daje prednost Ajzenkotu sa 23 poslanička mesta, ispred Likuda koji bi osvojio 21, mada drugi anketari iznose drugačije procene. Prema podacima „Kanala 14”, koji je naklonjen Netanjahuu, Likudu se predviđa 30 mesta, a Ajzenkotu oko 20. U direktnim poređenjima o tome ko je pogodniji za premijersku funkciju, Ajzenkot konstantno ima prednost u odnosu na Netanjahua.

Međutim, biti najveća stranka nije dovoljno za pobedu. Za formiranje vlade potrebno je 61 poslaničko mesto, a nijedna stranka do sada nije uspela sama da osvoji takvu većinu. Stoga, izborna noć obično ne donosi konačno rešenje. Prava borba odvija se kroz koalicione pregovore koji slede, a koji mogu potrajati danima, nedeljama, pa čak i mesecima.

Većina anketa predviđa da će Netanjahuov blok – koji čine Likud, dve krajnje desničarske stranke (predvođene Bezalelom Smotričom i Itamarom Ben-Gvirom) i dve ultraortodoksne stranke – osvojiti između 49 i 55 mesta, što je manje od potrebne većine od 61 poslanika. Opozicija, koja na papiru deluje snažno, duboko je razjedinjena: s desne strane Ajzenkota nalaze se stranke koje predvode bivši premijer Naftali Benet i bivši ministar odbrane Avigdor Liberman, dok je s leve strane stranka Demokrate, koju predvodi Jair Golan. Benet i Liberman nisu pružili podršku Ajzenkotu, a obojica imaju sopstvene ambicije da postanu premijeri.

Šta bi moglo da presudi?

Kako se ne očekuje da će ijedan blok ubedljivo pobediti, ishod bi mogao da zavisi od nijansi: koje će male stranke preći izborni prag od 3,25 odsto, a koliko će glasova otići strankama koje taj prag ne pređu – čime će ti glasovi praktično propasti.

Izlaznost je od velikog značaja, jer samo nekoliko hiljada glasova može odlučiti.

Neko mora da Vas izveštava nezavisno i posle izbora. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

Izbori Izrael Benjamin Netanjahu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure