img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Napad Hamasa na Izrael: Šta znamo dosad

08. oktobar 2023, 12:13 M.J.
Foto:AP/Fatima Shbair
Zgrada uništena nakon izraelskog vazdušnog udara u gradu Gaza /Foto:AP/Fatima Shbair
Copied

U iznenadnom napadu pripadnika Hamasa na Izrael u subotu ujutru i odgovoru Izraela vazdušnim napadima na Pojas Gaze ubijeno je najmanje 900 ljudi na obe strane, dok je na hiljade ranjeno. Hamas je zarobio i kidnapovao na desetine izraelskih vojnika i civila. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu objavio je rat Hamasu

Izrael je saopštio u nedelju da je dosad u napadu Hamasa na Izrael poginulo oko 600 civila, dok ih je u bolnicama više od dve hiljade. Broj poginulih u Izraelu se naglo povećao sa 300 na 600.

„Građani Izraela, mi smo u ratu“, izjavio je premijer Benjamin Netanjahu ubrzo nakon što je militantna grupa Hamas u subotu ujutru iz Pojasa Gaze ispalila nekoliko hiljada raketa na Izrael. Uglavnom su pogođeni gradovi na jugu zemlje, ali su se eksplozije čule i u Tel Avivu i Jerusalimu, piše CNN.

Raketni udari bili su sinhronizovani sa upadom naoružanih Palestinica na izraelsku teritoriju. Usledili su napadi na izraelske vojne patrole, ali i na civile. Više desetina izraelskih vojnika i civila je zarobljeno i kidnapovano.

Na društvenim mrežama se pojavio video, čiju je verodostojnost potvrdio CNN, kako naoružani Palestinci iz onesposobljenog tenka izvlače izraelske vojnike. Na drugom videu se vidi kako kidnapuju jednu ženu. Ovi snimci za Izrael predstavljaju krajnje poniženje.

Izraelske snage u nedelju ujutro raketirale su grad Gazu i palestinsku teritoriju pod kontrolom Hamasa, dok su na udaru Hamasa bili južni i centralni delovi Izraela.

 

Pročitajte još Izrael i Palestina: Dozvola za ubijanje

 

Ova akcija Hamasa je bez presedana u više decenija dugoj istoriji sukoba sa državom Izrael. To je najžešći napad na izraelsku teritoriju od Jomkipurskog rata 1973. godine. Nikada još nije oteto toliko Izraelaca u jednom danu.

Izraelske obaveštajne službe su potpuno zakazale. Akcija ovolikih razmera svakako je dugo planirana, toliki broj raketa nije se u Pojasu Gaze stvorio preko noći. Hamas je napad izvršio u subotu kada su Izraelci slavili verski praznik radosti Simhat Toru.

Uprkos žestokim sukobima sa ultrakonzervativnom Vladom Netanjahua, opozicioni lideri su premijeru pružili punu podršku. Rezervisti koji su tokom masovnih protesta zbog pravosudnih reformi pretili da se neće odazvati mobilizaciji, masovno su pohrlili u svoje jedinice. Kada su napadnuti, Izraelci zbijaju redove.

Poruka je gotovo jednoglasna: Hamas će skupo platiti ovaj napad. Očekuje se brutalan odgovor Izraela i „komplikovan i dugačak rat“.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija rapravljaće danas o situaciji na Bliskom istoku.

Šta znamo dosad

U subotu oko 6:30 po lokalnom vremenu sirene za vazdušnu uzbunu su se oglasile širom Izraela. Uprkos jednom od najboljih antiraketnih sistema na svetu ubrzo su se čule eksplozije širom zemlje. Izraelska protivvazdušna odbrana očigledno nije bila spremna. Stručnjaci kažu i da nijedan odbrambeni sistem ne može da presretne toliku količinu istovremeno ispaljenih raketa.

Pripadnici militantnog Hamasa su istovremeno iz Gaze upali na teritoriju Izraela preko kopna, mora i vazduha. Neki su koristili i paraglajdere, saopštile su Izraelske odbrambene snage. Izdato je i upozorenje za Izraelce koji žive u blizini Gaze da ostanu u svojim domovima.

Foto:AP/Adel Hana

Na društvenim mrežama se pojavio i snimak, čiju je verodostojnost potvrdio CNN, na kome se vidi kako se veći broj maskiranih, naoružanih ljudi u kamionetu vozi ulicama grada Sderota, koji se nalazi blizu granice sa Gazom. Nasnimku se čula i pucnjava. Kasnije su svedoci govorili da su pucali na sve što se kreće.

Izraelska vojna komanda je saopštila da je na Izrael ispaljeno oko 2.200 raketa. Hamas je saopštio da je na Izrael ispalio 5.000. raketa. Poređenja radi –  oko 4.300 raketa je ispaljeno iz Gaze na Izrael tokom „50-dnevnog rata“ 2014. godine.

Vojni komandant Hamasa Muhamed Al-Deif ovu operaciju nazvao je „Oluja Al-Aksa“ i rekao da je napad na Izrael odgovor na napade na palestinske žene, skrnavljenje džamije Al-Aksa u Jerusalimu i izraelsku „opsadu“ Gaze koja traje godinama.

„Hamas drži taoce i ratne zarobljenike među kojima su i vojnici. Još nemamo tačan broj – mi smo u ratu“, rekao je izraelski kontraadmiral Danijel Hagari.

Odgovor Izraela „Operacija gvozdeni mačevi“

Kao odgovor na napad Hamasa, Izrael je pokrenuo operaciju „Gvozdeni mačevi“. Iz vazduha je u prvom naletu gađano oko 150 ciljeva na teritoriji Gaze koje su Izraelci identifikovakli kao baze i utočišta militantnog Hamasa. Na snimcima se vidi urušavanje čitavih zgrada. Izraelska vojska je nakon „masivnog“ napada mobilisala desetine hiljada rezervista. Jake snage i specijalne jedinice poslate su na jug zemlje na granicu sa Gazom.

Militantni Palestinci su u više mesta kao taoce uzeli izraelske civile. Izraelska doktrina je da se sa otmičarima ne pregovara. Situacija sa otmicama je u trenutku pisanja ovog teksta bila nepregledna, prenosi CNN.

 

Pročitajte još: Rasplamsavanje starih sukoba

 

Portparol izraelske vojske potpukovnik Ričard Heht, rekao je za CNN da u Izraelu „do kraja dana više neće biti živih terorista“.

Rekao je da je Izrael u stanju pripravnosti na severu zemlje u slučaju da dođe do napada Hezbolaha iz Libana. Prema nepotvrđenim informacijama, na Izrael je ispaljeno nekoliko raketa i iz Libana. Izrael je navodno odgovorio na napad. Polazi se od toga da Hezbolah raspolaže sa oko 100.000 raketa.

U međuvremenhu Palestincima iz Zapadne obale je zabranjeno da prelaze kontrolne punktove u Jerusalimu.

Predsednik SAD Džo Bajden je izjavio da Amerika u potpunosti podržava samoodbranu Izraela koji može da računa na svu neophodnu pomoć u borbi protiv terorista.

Istorija sukoba

Izrael je već vodio četiri rata sa palestinskim militantima u Pojasu Gaze u poslednjih 15 godina – 2008, 2012, 2014. i 2021. godine, piše RTS.

Izrael je 27. decembra 2008. pokrenuo kampanju vazdušnih udara protiv militanata u Gazi, nazvanu „Operacija liveno olovo“, kako bi zaustavio palestinsko raketiranje na Izrael. Do trenutka kada je 18. januara objavljen prekid vatre, ubijeno je 1.400 Palestinaca i 13 Izraelaca.

Operaciju „Stub odbrane“ Izrael je 14. novembra 2012. pokrenuo raketnim udarom u kojem je ubijen glavni komandant Hamasa Ahmed Džabari. U osmodnevnom sukobu koji je usledio, ubijeno je 177 Palestinaca i šest Izraelaca.

Militanti iz Gaze ispalili su više od hiljadu raketa na Izrael, od kojih je stotine presrelo raketni odbrambeni sistem „Gvozdena kupola“.

Kako piše RTS, manje od dve godine kasnije 8. jula 2014. Izrael pokreće operaciju „Zaštitna ivica“, ponovo sa proklamovanim ciljem zaustavljanja palestinske raketne paljbe i uništavanja tunela koje militanti koriste za krijumčarenje oružja i infiltriranje u Izrael. U ovoj operaciji izraelska vojska je dejstvovala i iz vazduha i sa mora, a tokom sedmonedeljnih sukoba ubijeno je 2.251 Palestinca i 74 Izraelca, uključujući 68 vojnika.

Izrael odgovara na salvu Hamasove raketne vatre 11-dnevnom kampanjom vazdušnih i artiljerijskih udara u kojima je poginulo najmanje 248 ljudi u Gazi, uključujući 66 dece. Trinaestoro je ubijeno na izraelskoj strani, uključujući jednog vojnika.

Hamas je lansirao rakete nakon sukoba između izraelskih snaga bezbednosti i Palestinaca u džamiji Al Aksa u Jerusalimu u kojima je povređeno stotine Palestinaca. Pet dana borbi između Izraela i druge militantne grupe u Gazi, Islamski džihad, ostavilo je 33 mrtvih u Gazi i dva u Izraelu – palestinskog radnika iz Gaze i jednog starijeg Izraelca.

U izraelskim udarima ubijeno je najmanje šest najviših ličnosti Islamskog džihada, koji Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom grupom. Najmanje šestoro dece i više civila takođe su među poginulima u Gazi pre nego što je Egipat pregovarao o prekidu vatre.

Foto:AP/Oded Balilty

Više o Hamasu

Hamas je islamistička organizacija sa vojnim krilom koja je nastala 1987. godine. Nastala je iz Muslimanskog bratstva, sunitske islamističke grupe koja je osnovana kasnih 1920-ih u Egiptu.

Sama reč „Hamas“ je akronim za „Harakat Al-Mukavama Al-Islamia“ – arapski za islamski pokret otpora. Grupa, kao i većina palestinskih frakcija i političkih partija, insistira na tome da je Izrael okupatorska sila i da pokušava da oslobodi palestinske teritorije.

Hamas se predstavlja kao alternativa Palestinskim vlastima (PA), koje su priznale Izrael i sa njim učestvovale u više neuspelih mirovnih inicijativa. PA danas vodi Mahmud Abas i ima sedište na Zapadnoj obali koju su okupirali Izrael.

Hamas je tokom godina preuzeo mnoge napade na Izrael i SAD, EU i Izrael su ga proglasili terorističkom organizacijom. Izrael optužuje svog najvećeg neprijatelja Iran da podržava Hamas.

Šta kažu svetski zvaničnici

Zapadne države osudile su napad Hamasa i obećale podršku Izraelu, dok su arapske države, uključujući one koje su priznale Izrael, pozvale na smirenost.

Predsednik SAD Džo Bajden razgovarao je u subotu sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i rekao da Vašington nedvosmisleno osuđuje ovaj užasan napad na Izrael.

„Jasno sam stavio do znanja premijeru Netanjahuu da smo spremni da ponudimo sva odgovarajuća sredstva podrške vladi i narodu Izraela“, rekao je on.

Saudijska Arabija, koja vodi pregovore sa SAD o potencijalnoj normalizaciji odnosa sa Izraelom, rekla je da pomno prati situaciju „bez presedana“ i pozvala „obe strane da odmah zaustave eskalaciju“, navodi se u saopštenju saudijskog ministarstva spoljnih poslova. IKS.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su priznali Izrael 2020. godine, pozvali su na maksimalnu uzdržanost i trenutni prekid vatre kako bi se izbegle opasne posledice.

M.J./CNN/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Hamas Pojas Gaze poginuli Izrael Palestina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Lisice, hapšenje

Vesti

01.novembar 2026. M.T.

Gde hapse večeras: Kričkov zamenik, direktor SBPOK i direktor Pete u policiji

Posle hapšenja dvojice načelnika kriminalističke policije u slučaju „Senjak“, tužilaštvo je u toku večeri pozivalo na razgovore i druge visoke policijske funkcionere. Uporedo kruže nepotvrđene informacije o direktorki Poreske

Hronika

01.novembar 2026. Sonja Ćirić

Priveden direktor Pete beogradske gimnazije zbog dokumenata u gepeku

Ognjen Mrvaljević direktor Pete beogradske gimnazije priveden je nakon što su ga učenici videli kako iz zgrade iznosi kese đubreta i baca ih u kontejner

Društvene mreže

01.novembar 2026. Raša Karapandža / Nemanja Rujević

„Rusi napolje!“: Ko je pokrenuo talas i ko ga je širio

U srpskom kutku mreže X prostor je naprasno zauzeo šovinistički slogan „Rusi napolje“. Analiza „Vremena“ pokazuje da potiče od anonimnih naloga koji su tokom kampanje često pisali u prilog listi Evropska Srbija

Izbori 2026.

01.novembar 2026. S. Ć.

Crta: Na ponovljeno glasanje izašlo 43,6 odsto birača

Završeno je ponovljeno glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji. Na 53 biračka mesta, odazvalo je 43,6 odsto glasača

Vesti

01.novembar 2026. S. Ć.

Addiko banka: Događanja sa Alta bankom nemaju uticaja na naše poslovanje

Addiko banka, čiji je deo poslovanja u Srbiji preuzela Alta banka, tvrdi da kod njih sve funkcioniše redovno

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure