img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Detinjstvo

Srećan rođendan, Pipi

25. jul 2018, 22:36 Sandra Bakić Topalović
Copied

Pre sedamdeset godina u svet je pošla junakinja Astrid Lindgren, da ga zauvek promeni

Kosa boje šargarepe, lice posuto pegicama, nesvakidašnja snaga, rasparene čarape, majmunče i konj jasne su asocijacije na jednu od najvoljenijih junakinja iz književnosti za decu – Pipi Dugu Čarapu. Trilogija o njoj kompletirana je pre 70 godina. Čine je romani Pipi Duga Čarapa, Pipi Duga Čarapa na brodu i Pipi Duga Čarapa u vodama Južnog mora. Povodom ovog jubileja, ali i kao vid obeležavanja 15 godina svog postojanja, izdavačka kuća Odiseja pokrenula je novu ediciju pod nazivom „Pipi“ u kojoj će biti predstavljene najlepše knjige Astrid Lindgren, u tvrdokoričenom izdanju, uz ilustracije Tihomira Čelanovića i u novom, savremenom prevodu Slavice Milosavljević. Prva knjiga objavljena u novoj biblioteci je roman Pipi Duga Čarapa na brodu.

Astrid Lindgren, najpoznatija švedska književnica za decu, ideju za lik Pipi dobila je od svoje kćerke Karin. Bio je rat, i Astrid je ćerki pred spavanje pričala priče za laku noć. Jedne večeri, Karin je zatražila da čuje priču o Pipi Dugoj Čarapi. Devojčica koja se tako zove ne može biti obična, pomislila je Astrid i pustila mašti na volju. Četiri godine kasnije, doživljaji Pipi Duge Čarape pojavili su se pred čitaocima i uzburkali javnost.

Ljudi su bili iznenađeni, neki su nestašnu devojčicu s pegama dočekali sa oduševljenjem, dok su drugi bili zabrinuti zbog njenog odbacivanja svih pravila i nepoštovanja tradicionalnih vrednosti. Dotadašnja književnost za decu držala se određenih normi i kalupa: tačno se znalo kako deca treba da se ponašaju, rodne uloge su bile jasno definisane; deca su uvek slušala odrasle i povinovala se njihovim pravilima, a u suprotnom bi bila kažnjavana; neposlušnost, laži i preteran nestašluk nisu se tolerisali. Pipi Duga Čarapa je bila sušta suprotnost tradicionalnom prikazu dece (a naročito devojčica) u književnosti i pojedini roditelji su smatrali da bi ovakva knjiga mogla da „pokvari“ njihovu decu. Švedska javnost bila je podeljena kao nikada do tada. Postojali su „Pipini protivnici“ koji su se zalagali da se knjiga zabrani. Devojčica koja živi bez roditelja, koja odbija da ide u školu, nema manire, sklona je laganju i svađanju sa odraslima, delovala je kao veoma loš primer za njihovu decu.

Kako bi napravila balans, Astrid je u knjige o Pipi ubacila likove Anike i Tomija, uzorne dece po merilima tog vremena, koja su uvek tu da obuzdaju Pipin poletni duh i isprave je kada greši. Oni su zapravo likovi sa kojima se deca istinski poistovećuju. Pipi je tu da zabavi i zagolica maštu. Iako uživa u nestašlucima i ponesena maštom ponekad ne govori istinu, Pipi nikada nije zlonamerna. Ona ima snažan osećaj za moral i pravdu, nesebično deli svoje bogatstvo sa siromašnima i svoju nadljudsku snagu sa onima kojima je pomoć potrebna. Mada smeštena u realan svet – Pipi je u potpunosti fantastičan lik, poput zmajeva ili jednoroga. Ona pravi kolače na kuhinjskom podu, pleše sa razbojnicima koji pokušavaju da je opljačkaju, bori se sa tigrom u cirkusu i pokušava da uteši uplakanu opersku pevačicu. I baš kao stvorenja iz bajki, Pipi je deci pružila mogućnost da veruju u bolji svet, a roditeljima da shvate da njihova deca imaju sopstveni karakter i da mogu misliti svojom glavom.

Interesovanje za šokantnu knjigu za decu raširilo se i van granica Švedske. Ubrzo je Pipi Duga Čarapa postala dostupna i čitaocima u nekoliko drugih zemalja, istina uz sitne prepravke. Nemački urednici su brže-bolje izbacili sve scene u kojima Pipi barata oružjem, dok je u Francuskoj konj zamenjen ponijem jer, objašnjavali su, neverovatno je uopšte i pomisliti da bi devojčica mogla da podigne konja! Na autorkino pitanje koliko je verovatno da devojčica nosi ponija, nisu odgovorili. Pojedine scene u kojima se Pipi protivi autoritetu odraslih cenzurisane su nemilice. Astrid Lindgren se nije obazirala na „dobronamerne savete“ i prepravke koje su njene knjige trpele. Nastavila je da piše o Pipi i da predstavlja svoje ideje o vaspitavanju dece. Suprotno roditeljima koji su verovali u strogo vaspitanje, striktnu kontrolu i svakodnevne pouke, Astrid se borila za prava dece, bila je protiv fizičkog kažnjavanja, a promovisala je ljubav, poverenje i razumevanje.

Pipi je u mnogim demokratskim zemljama prepoznata kao vesnik novog doba, pa su knjige o njoj među prvima doživele planetarni uspeh. Pipi su kao snažnu feminističku figuru prigrlili borci za ravnopravnost polova. Ona je snažna, samostalna devojčica koja se svakodnevno suprotstavlja besmislenim društvenim normama i nametnutim standardima lepote – posebno je upečatljiva scena u kojoj se Pipi sukobljava sa prodavačicom „kreme protiv pega“. S druge strane, u brojnim zemljama pod autoritarnim režimima knjige o Pipi nikada nisu objavljene, a u nekima, poput Irana, čak su i zabranjivane. Knjige su optuživane za rasizam zbog priča o ocu Jevremu, Kralju crnaca, što je rešeno menjanjem problematičnih izraza blažim, politički korektnim terminima.

Astrid Lindgren ima mnogo toga zajedničkog sa junakinjom koju je stvorila. I Astrid je bila buntovnica i od rane mladosti se suprotstavljala strogim društvenim pravilima. Bila je prva devojka u gradu koja je skratila kosu u sve popularniji „bob“, a već sa sedamnaest godina je počela da gradi karijeru. Ostala je u drugom stanju vrlo mlada, i neudata, i time izazvala skandal. Prepustila je svoje dete hraniteljskoj porodici, a u međuvremenu vredno radila kako bi svog sina povratila i pružila mu dobar život. To se i dogodilo. Udala se šest godina kasnije i izborila se za starateljstvo. Sve to ju je navelo da se aktivno bori za prava dece. Astrid je upamćena i kao pacifista i protivnik nasilja nad životinjama. Svoj uticaj i bogatstvo koristila je u borbi za unapređenje prava dece, životinja i civilnih sloboda. A bila je uticajna i bogata: njene knjige prodate su u više od 165 miliona primeraka širom sveta, a prevedene su na čak 104 jezika i dijalekta. Njeno ime ponelo je nekoliko prestižnih švedskih nagrada, ali i jedan asteroid, a njen lik se nalazi na švedskoj novčanici od 20 kruna. Po njenim knjigama snimljeni su brojni filmovi i serije, a po tri njena junaka – Pipi, Emil i Mio nazvani su astronomski instrumenti.

Knjigu Pipi Duga Čarapa na brodu, u Odisejinoj novoj biblioteci „Pipi“, slediće, naravno u novom izgledu, i ranije objavljeni romani Astrid Lindgren Ronja, razbojnička kći, Luckasta Lota i Lota pravi lom, kao i dva nova romana o ovoj junakinji koju je Astrid osmislila za nešto mlađe čitaoce. Tako će dogodovštine Pipi, prilagođene savremenom čitaocu, postati deo odrastanja i nekoj novoj deci.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Junaci filma izviruju iza peščane dine

Njuzleter

02.jun 2026. R.V.

Čitajte Međuvreme: Kako do besplatnih ulaznica za bioskop

„Vreme“ u svom njuzleteru vodi čitaoce na filmove „Histerija“ i novi film iz serijala „Ratova zvezda“, a poklanjamo knjigu „Rođaci sa Sicilije“ Leonarda Šaše. Prijava na njuzleter prosta i besplatna

Festival knjige

01.jun 2026. S. Ć.

Beogradski festival evropske književnosti: Razgovori u vreme kad ih nema

Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki

Nagrada

01.jun 2026. S. Ć.

Arhitektonski događaj 2025: „Amfiteatar kulture“ Josifovskog kao javna artikulacija bunta

Po oceni žirija Društva arhitekata Beograda, „Amfiteatar kulture“ Andreja Josifovskog Pijaniste je arhitektonski događaj 2025. jer prevazilazi okvir umetničke instalacije i postaje kritički komentar stanja kulture i kulturne politike u gradu

Novi Pazar

31.maj 2026. S. Ć.

Mikser festival u Novom Pazaru: Zvuk „Novog svijeta“

Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave

Oktobarski salon

31.maj 2026. Sonja Ćirić

Oktobarski salon je u opasnosti, odgovorna je gradska vlast

Četiri meseca pre početka 61. Oktobarskog salona nisu počele pripreme ove najveće likovne manifestacije u državi, a budžet je umanjen četiri puta

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure