img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svedočanstvo

Duhovi drvenog zida

01. avgust 2018, 20:07 Rastko Ćirić
fotografije: rastko ćirić
Copied

Kako se odvijalo i šta je otkriveno tokom spasavanja enterijera Galerije grafičkog kolektiva, i da li će on postati muzejski eksponat kao što predlažu umetnici

Pretpostavljam da je zvaničnicima koji su mogli da spasu Galeriju Grafički kolektiv bilo nemoguće objasniti značaj i vibraciju koju je ova institucija nosila poslednjih 70 godina. To je jedan ljudski vek, a neimar ovog zdanja, arhitekta Predrag Ristić, kao i dva člana prvog odbora Grafičkog kolektiva (profesori u penziji Branislav Makeš i Božidar Džmerković), još su sa nama i sa užasom svedoče umiranju ovog kultnog prostora, jednog od značajnih kulturnih simbola Beograda.

Simboličko opraštanje od Galerije Grafičkog kolektiva okupljanjem umetnika, istoričara umetnosti, saradnika i ljubitelja grafičke umetnosti, uz ceremonijalnu procesiju i nošenje ljubičaste trake, što je tradicionalna boja grafičara i grafike, inicirala je Ljiljana Ćinkul, umetnička direktorka. Dugačka kolona prošetala se do privremenog boravišta Galerije na Kosančićevom vencu 19, gde su smeštene arhiva i kolekcija grafika.

Genijalni projekat Peđe Ristića iz 1964. pretvorio je neuglednu i stereotipnu radnju sa izlozima u drvetom obložen filozofski osmišljen prostor sa karakterom, ekonomičan i elegantan, izgrađen rukom samog autora. Autor u eseju (godišnjak „Krug“, 1965) objašnjava koncept: „Izložba je razdeljena na nekoliko odeljenja a površine za izlaganje na nekoliko panoa, i to sve u modulu celih prirodnih brojeva (…). Postoje tri osnovna prostora 3 x 3 x 3 koja se spiralno nižu a koji se granaju u prateće brodove (…). Ovo je tipičan način komponovanja prostora klasičnog grčkog krsta.“ Svoj izbor materijala kojim je obložio zidove objašnjava činjenicom da je drvo „sirovina hartije od koje su napravljeni grafički listovi, pa se ove dve materije evolutivno dopunjuju“.

Galerija je bila ugovorom obavezana da u petak 20. jula 2018. preda ključeve novom vlasniku. Novi vlasnik, nimalo kriv što je kupio ono što je bilo ponuđeno na prodaju, izašao je u susret Galeriji i dozvolio da se enterijer pažljivo rasklopi i spase. Štaviše, pristao je i da finansira uzimanje otisaka sa velikih reljefnih znakova na spoljašnjem zidu Galerije, kako bi se kasnije napravila dobra replika. Tokom ponuđenih nedelju dana nastala je trka sa vremenom. Jezgro operativnog tima činili su arhitekta i muzeograf Ivan Mangov, industrijski dizajner Milan Simić i autor ovog teksta. Mangov je za demontažu Galerije angažovao, po savetu Ristića, sjajne majstore braću Stefana i Petra Milosavca, koji redovno sarađuju sa Zavodom za zaštitu spomenika i koji su za rekordno vreme uspeli da pažljivo demontiraju zidove. Milan Simić je, sa svojom suprugom vajarkom Lenom, izveo majstorski poduhvat uzimanja otisaka sa dva zidna reljefa na spoljašnjem zidu Galerije na kojima su bili veliki znaci Galerije Grafički kolektiv, koji je 1964. godine projektovao Miloš Ćirić. On je te godine počeo da radi kao profesor na Akademiji (sada Fakultetu) primenjenih umetnosti, a svojim predmetom Grafičke komunikacije postavio je temelje budućem odseku Grafički dizajn. Fakultet primenjenih umetnosti bio je osnovan iste, 1948. godine, kad i Grafički kolektiv. Obe institucije ove godine slave 70-godišnjicu, Fakultet u radosti, a Kolektiv s tugom.

Tokom skidanja zidova, počeli su da se javljaju duhovi: odnekud je ispala pozivnica za izložbu iz 1977. godine, posvećenu tada upravo preminuloj prvoj kustoskinji ove Galerije Ani Čolak Antić, zvanoj Anuška. Iza klupe na galeriji zapala je istorijska fotografija prvog saveta Grafičkog kolektiva, snimljena 1966, sa čuvenim imenima srpske grafičke umetnosti. Na poleđini zapis sa svim potpisima. Kad je skinut drveni zid galerije, na malterisanom zidu je pronađen još stariji zapis iz 1963. napisan rukom Bogdana Kršića i sa potpisima svih sedam članova prvog saveta Galerije i njenog neimara arh. Peđe Ristića. Iza jednog zida zapala je mala uramljena grafika iz 2003. Ekipa ju je odmah okačila na centralni zid Galerije, usred sveg krša, i slučajnim posetiocima objašnjavala da je izložba u toku. Bila je zazidana i prva tabla sa natpisom Galerije i starim znakom iz 1949. Pronađeno je par originalnih crteža i raznih papira vezanih za Galeriju, kao i prazna kutija cigareta „morava“ čiji dizajn budi nostalgične uspomene. Prolaznici su često ulazili i raspitivali se, a oni emotivno vezani za Kolektiv uzimali su deo parketa za uspomenu.

Drveni zidovi Galerije preneseni su (u 6 ujutru, pošto samo tada kamioni mogu da uđu na Obilićev venac) u depo u Košutnjaku u okviru „Avala Studios“. Direktor Peter Dajko i biznis menadžer Marina Ivanović zaslužni su za gostoprimstvo koje je ukazano ostacima Galerije Grafički kolektiv. Sada je možete zamisliti kao gomilu drvene građe u osnovi 2×3 metra i visine metar i po. Čuvanje zidova, pragova, čuvenih naizmeničnih jednostupnih stepenica Peđe Ristića (koje je Jakov Grobarov nazvao „Hoću-neću“) i drvenih klupa, dalo je nadu da će ovaj prostor moći da se uspešno rekonstruiše i da „uskrsne“ u nekom novom, većem prostoru. Ironično, firma koja je novi vlasnik zove se Feniks. Mnogi su mišljenja da je enterijer Peđe Ristića svojim značajem i lepotom zaslužio da se kao eksponat smesti u muzej. Bilo bi to prvi put da jedna galerija ne izlaže, nego je i sama izložena. To ne znači da se u tom „eksponatu“ ne mogu i dalje održavati izložbe.

Vajarka Lena Jovanović je poslednjeg dana rasklapanja Galerije ispekla oproštajne kolače sa znakom Grafičkog kolektiva. Poslednje dešavanje, u petak 27. jula, bilo je skidanje silikonskih kalupa sa zidova. Bila je to noć „krvavog meseca“, što je dodalo nijansu mistifikacije na ceo ritual vezan za ovu tužnu selidbu. Odmah posle skidanja kalupa, pala je jaka kiša.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Glumački festival

30.avgust 2026. S. Ć.

Niš je dobio pravi filmski festival, a glumci su se opet vratili u taj grad

Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“

Festival u Nišu

29.avgust 2026. S. Ć.

Iako bez struje, Niški filmski festival počeće po planu

Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija

Festival

29.avgust 2026. S. Ć.

Festival u Herceg Novom završen kako je i počeo: sa Draganom Mićanovićem i Srbijom

Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori

Slučaj Generalštab

28.avgust 2026. S. Ć.

Estela Radonjić Živkov: Potrebno je da budem uhapšena kako ne bih svedočila protiv Selakovića

Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića

Crna Gora

28.avgust 2026. Sonja Ćirić

Kako je politika potisnula film sa Festivala u Herceg Novom

Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Herceg Novom kao da nije bilo filmova – govorilo se samo o novom dokazu uticaja srpske vlasti na Crnu Goru

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure