img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Pop ikona Leonardo

22. maj 2019, 20:56 Mladen Kalpić
Copied

Šta povezuje Dikaprija, Brusa Vilisa, Šerloka Holmsa, "kvinovce"…

Pop-kulturnih referenci na velikog Leonarda da Vinčija bilo je bezbroj i pre nego što je Den Braun napisao bestseler Da Vinčijev kod, a njegova slika Salvador mundi prodata na aukciji za 450 miliona dolara, postavši zvanično najskuplja na svetu. Evo nekih:

Leonardo Dikaprio je dobio ime po Da Vinčiju jer ga je njegova majka prvi put osetila kako se mrda u stomaku upravo dok je u muzeju Ufici u Firenci posmatrala jednu Leonardovu sliku. I nindža kornjača Leonardo iz čuvenih sinhronizovanih crtaća takođe je dobio ime po njemu jer je nindžin pacoliki učitelj Hamato Joši bio ljubitelj renesanse. Brus Vilis u filmu Hadson Hok ganja Da Vinčijev izum koji pada u pogrešne ruke. Šerlok Holms osujećuje pokušaj krivotvorenja Leonardove Mona Lize od strane profesora Morijartija. Net King Kol peva pesmu o njoj koja se potom pojavljuje kod Hičkoka u filmu Prozor u dvorište. Nedavno je emitovana igrana serija Da Vinčijevi demoni o fiktivnim doživljajima iz umetnikove mladosti, a još je aktuelan i kompjuterski animirani crtani film o Leonardovim avanturama iz detinjstva Leo D.:Mission Mona Lisa.

Ovaj italijanski slikar, kipar, graditelj, istraživač prirode, tehnički stručnjak i pronalazač rođen je u tri izjutra u Toskani 15. aprila 1452. u mestu Vinči kod Empolija kao vanbračni sin seljančice Katerine i uglednog firentinskog notara Ser Pjera da Vinčija, koji ga je priznao nakon njegove četrnaeste godine kada se porodica preselila u Firencu. Bio je levoruk i pisao s desna na levo (kao u ogledalu). Nakon neformalnog obrazovanja iz latinskog, matematike i geometrije, podučava se kod vodećeg lokalnog umetnika Andrea di Cione znanog kao Verokio, nakon čega u dvadesetoj postaje član svestranog bratstva Compagnia Di San Luca. Navodno je bio i talentovan muzičar koji je konstruisao sopstvenu liru u obliku konjske glave. Njegovo najstarije pouzdano datirano delo je crtež perom datiran na 5. avgust 1473. i predstavlja gorski pejsaž u pozadini utvrđenog grada. Nakon njega za manastir San Bartolomeo kod Firence slika Marijine blagovesti. U srednjim tridesetim počinje da radi u sopstvenom ateljeu. Zrela umetnikova faza započinje boravkom u Milanu između 1483. i 1499. godine. Iz ovog perioda datira Madona u pećini – prva velika slika koja svedoči o njegovom umeću kompozicije i maestralnom korišćenju sfumata, magličastog ublažavanja kontura.

Njegova čuvena Poslednja večera, u kojoj atipično za to vreme potencira individualnost okupljenih apostola, takođe potiče iz ovog perioda i predstavlja prvo klasično ostvarenje visoke renesanse. Ovom kompozicijom, koja postaje najreprodukovanija religiozna slika, bio je fasciniran i sam Gete te je detaljno pisao o njoj u spisima o umetnosti. Na milanskom dvoru Da Vinči je koncipirao brojne arhitektonske nacrte (katedrala, bazilika, urbanističkih planova). Kad su 1499. godine Francuzi zauzeli Milano, uništeni su mnogi Leonardovi spomenici poput spomenika Frančesku Sforciju, koji je napadačima poslužio kao meta. Nakon toga Leonardo se sklanja u Mantovu, potom 1500. odlazi u Veneciju gde izrađuje odbrambeni plan protiv Turaka. Zatim je deset meseci bio vrhovni nadzornik za građenje utvrđenja i vojni inženjer Čezara Bordžije, za koga je izradio i bogatu kartografsku dokumentaciju. Potom ga i Firenca, boreći se protiv Pize, angažuje kao stručnjaka.

Njegova najčuvenija slika Mona Liza nastaje između 1503. i 1505. Za ovaj portret Leonardo plastično oživljava do tad uvreženo ukočeni izraz lica, daje joj zagonetno vragolasti osmeh o kome će i „kvinovci“ pevati u pesmi The Miracle: Super powers always fightin, Mona Lisa just keeps on smiling. Ta slika uzima se za prvu idealnu realizaciju monumentalnog, formalno i sadržajno harmoničnog. Svojom narednom slikom Leda postaje uzor italijanskim umetnicima za slikanje stojećeg ženskog akta. Nakon novih poseta i boravaka u Milanu i Firenci, tada šezdesetogodišnji Leonardo odlazi u Rim gde pri Vatikanu dobija svoju radionicu.

Da Vinči je najdosledniji uomo universale koji, u neutaživoj želji da zahvati sve što oko sebe vidi, crta olovkom i perom biljke od vlati trave do drveta, životinje, idealizovanu ljudsku lepotu i karikiranu ružnoću, anatomiju. Godine 1517. u Francuskoj mu suveren ustupa na korištenje dvorac Klu u neposrednoj blizini svog dvora. Od tog doba pa do smrti 2. maja 1519. godine Leonardo se prevashodno posvećuje naučnim studijama. Tako nastaju njegovi brojni nacrti za pozorišne naprave, ratne mašine, leteće strojeve, podmornice.

Po sopstvenoj želji, njegov kovčeg je ispratila kolona od 60 prosjaka, dok je svoj vinograd podelio u nasledstvo svom sluzi i svom omiljenom učeniku. Bio je vegetarijanac. Kupovao je ptice u kavezima i potom ih oslobađao. Nauci i umetnosti ukazao je na nove mogućnosti i otvorio širok put ka ovoj našoj budućnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure