img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Život je lep

Večeras (baš) improvizujemo

11. decembar 2019, 20:53 Marina Milivojević Mađarev
foto: vojka nikčević
Copied

U nedelju 8. novembra na Velikoj sceni Narodnog pozorišta gledali smo predstavu Život je lep prema drami Samoubica Nikolaja Erdmana u režiji Aleksandra Morfova i izvođenju Makedonskog nacionalnog teatra Skoplje (Severna Makedonija). Utisak u jednoj rečenici glasi: ovo je vrsta predstave kakvu veoma retko možete videti u srpskim pozorištima

Krenimo redom – od odnosa prema dramskom tekstu. Samoubica je satirična crna komedija napisana 1928. godine i zabranjena u SSSR. Glavni junak Semjon Semjonovič je bez posla pa ga izdržavaju žena i tašta. Jedne noći Semjon probudi suprugu da bi je pitao ima li nešto za jelo. Ona se naljuti na njega: em ga hrani i izdržava, em joj ne da da spava. Na to se on uvredi i odluči da se ubije. Malo po malo razvije se čitavo zamešateljstvo – junaka skoli niz predstavnika raznih društvenih fela (intelektualci, umetnici, trgovci…) koji mu nude veličanstveni ispraćaj u smrt pod uslovom da on izjavi kako se ubija iz protesta zbog njihovog položaja u društvu. Sklapajući dogovor sa svima koji mu nešto ponude, Semjon Semjonovič prvi put u životu, a pola sata pred samoubistvo, postaje zadovoljan čovek. To je problem, jer on više ne želi da se ubije što, naravno, dovodi do besa one kojima je to obećao. Od katastrofe ga spasava samoubistvo dečkića koji se poveo za njegovom prvobitnom idejom da ne vredi živeti.

Ova crna komedija sa elementima farse i naznakama teatra apsurda može biti aktuelna u svim društvima u kojima život običnog građanina vredi samo ako postane vest dana podesna za manipulaciju. Reditelj Aleksandar Morfov je ispoštovao tekst od početka do kraja – štrihova ima veoma malo i njihov osnovni cilj je da natuknice koje asociraju na Sovjetski Savez zameni opštim i/ili onim primenljivim na današnje vreme čineći tekst još svežijim, ali bez nasilne aktualizacije. Pomak u odnosu na tekst drame je namera reditelja i scenografa (Nikola Toromanov) ne samo da prikažu sudbine siromaha već i usamljenost kao uzgredni efekat života u prenaseljenoj zajednici. Naime, komad počinje kao duodrama u jednoj sobici i postepeno se zahuktava i usložnjava. Reditelj i scenograf su scenski prostor rešili tako da u prvom planu, na proscenijumu, bude sobica Semjonovičevih, koja se sastoji od kreveta i niza starih veš mašina (majka i kći se izdržavaju perući veš). Po dubini scene napravljen je fantastičan prostor koji predstavlja zgradu u kojoj živi porodica Semjonovič i svi ostali junaci ove drame, a u kojoj nema privatnosti. To je jedan tzv. retro prostor – kombinacija industrijskog dizajna (beton, gola cigla, gvožđe), hiperrealističkih detalja – npr. gomila starih radio i TV prijemnika, stakleni krov kroz koji se vide mesec i zvezde, metalne stepenice, vidljiva i nevidljiva vrata, niše, terasa iza staklenog kosog krova…

Za igru inspirativni prostor koji odiše atmosferom juče-danas-sutra te može da predstavlja prenatrpani, devastirani urbani prostor u kakvom su živeli građani SSSR-a, a danas žive gubitnici u brutalnoj trci neoliberalnog kapitalizma. Takođe, to je prostor u kome bi se danas mogla igrati predstava rađena u duhu ruskog poetskog realizma a la Stanislavski. To naglašavamo zato što je takav stil blizak i glumačkoj igri ansambla. Pristup glumačkoj igri kolektiva izgleda kao da je inspirisan poslednjom fazom Stanislavskog kada je on u radu sa glumcima eksperimentisao sa dečijom igrom. Ne dopisujući tekst, reditelj je sa glumcima na osnovu njihovih improvizacija razvio čitavu predigru koja traje od momenta kada publika počne da ulazi na scenu, pa sve dok se ne ugasi svetlo u sali. Time se kod publike pojačava radoznalost i želja za gledanjem predstave, a glumcima omogućava da kroz improvizacije predstave svoje likove. Improvizacije se nastavljaju i tokom predstave pri čemu je svako individualan, ali niko ne iskače iz ansambla. Naspram ansambla od 21 glumca koji svi igraju ujednačeno i ekspresivno jeste Nikola Ristanovski koji igra Semjona Semjonoviča emotivno, ali i sa blagom dozom distance – on je glumački kontrapunkt ansamblu. Nikola Ristanovski je stožer ove predstave i čitavu radnju komada reditelj interpretira iz perspektive glavnog junaka te dodaje jedan detalj na kraju – Semjon i njegova supruga (Nikolina Kujača) na kraju ostaju siromašni, sami, ali konačno pomireni.

Odatle, valjda, i izmena u naslovu od Samoubica u Život je lep (inače replika koju glavnom junaku više puta dobacuju ostali akteri). Jedini problem ove predstave je brojnost improvizacija. Neki duhoviti momenti, koji se u tekstu sastoje od nekoliko replika, u predstavi traju i desetak minuta. Nagomilavanje improvizacija ima za posledicu da predstava traje duže nego što bi morala – od drame koji ima sedamdesetak stranica i koja bi se mogla odigrati za 90 minuta, nastala je predstava od čitava tri i po sata. Zbog toga predstava, naročito u prvom delu, postaje pomalo i zamorna. No, i pored toga, reč je o vanserijskoj predstavi kakvu retko imamo prilike da vidimo na našim scenama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure