

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu




Izložba o žrtvama logora Jasenovac, otvorena juče, 21. aprila, u beogradskoj Galeriji Progres, osim zbog svoje teme posebna je i zbog načina na koji je predstavljeno sećanje na 76. godišnjicu proboja zatvorenika iz Jasenovca
Reč je o nizu audio priča o Jasenovcu kroz koje posetioci Galerije Progres prolaze koristeći vlastiti mobilni telefon, slušalice i specijalnu mobilnu aplikaciju uz pomoć audio vođenja – naratori su glumci Radivoje Raša Bukvić i Bojana Kovačević Gajin.
Ovaj interaktivni film čine priče inspirisane istorijskim događajima i stvarnim pričama. Nakon slušanja svake priče na izložbi, posetilac može da poseti veb-sajt projekta i sazna više o istorijskim događajima i okolnostima.
Projekat se sastoji od audio izložbe i veb-sajta www.logorjasenovac.rs, a teži da kroz sistematično i stručno izložene činjenice, kao i umetničke interpretacije događaja, pruži doprinos stvaranju ambijenta u kome se bez predrasuda i politizacije govori o logoru Jasenovac, ali i stvara atmosfera u kojoj se rane zaceljuju a ne produbljuju. Kombinovanjem pomenuta dva pristupa, stvoreno je uzbudljivo iskustvo zasnovano na istorijskim činjenicama i inspirisano istinitim događajima. Cilj projekta nije dakle da samo prikaže relevantne istorijske činjenice (na veb-sajtu), već i da putem audio izložbe dâ podstrek za oblikovanje sistema vrednosti zasnovanog na kulturi sećanja, praštanja, pomirenja, ali i poštovanja života i dostojanstva svake ljudske ličnosti, stavljajući ovaj veliki narativ u univerzalni opšteljudski kontekst pre svega naše, ali i kulture i identiteta svih drugih naroda čiji su pripadnici stradali u Jasenovcu. Zato je ovaj projekat osmišljen tako da slavi život, a ne da produbljuje zagledanost u mržnju i tamu ljudskog postojanja, u uverenju da jasenovačke žrtve mogu da nas nauče upravo tome.
Autori projekta su Darko Nikolić i Bogdan Španjević (digitalna agencija NextGame), a finansiralo ga je Ministarstvo kulture i informisanja.


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve