img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Sjaj i tama nasleđa

21. јул 2021, 23:03 Nikola Dragomirović
Copied

Pronicljivo razmišljanje o svetu koji starije generacije ostavljaju potomcima i o mlađima koji moraju s tim da žive

Mark Milar je jedan od najplodonosnijih autora američkog mejnstrim stripa. Ujedno je poznat i kao autor koji je naklonjen nekonvencijalnim reimaginacijama poznatih likova. Na primer, u Crvenom sinu je osmislio šta bi se desilo da raketa sa Kal-Elom, budućim Supermenom, nije pala u ruralni Kanzas već u sovjetsku Rusiju. Supermen je u Crvenom sinu postao vođa posle Staljina, a njegov arhineprijatelj Leks Lutor lider „slobodnog sveta“ koji se sve više povija pred komunističkom utopijom. U Starcu Loganu stvorio je postapokaliptični svet u šakama Marvel zlikovaca, u kome ostareli Vulverin luta poput Pobesnelog Maksa sa posttraumatskim stresom.

Međutim, Milar je s vremenom sve više išao ka nezavisnom i autorskom stripu, što je, kao pisac stotina naslova, mogao sebi da priušti. Sve što bi Milar napisao postalo bi mejstrim, pa je tako, na primer, serijal Kick–Ass brže ekranizovan nego što je šira publika čula za njega.

Najsvežiji primer njegovog uspeha je serijal Jupiterovo nasleđe, nedavno objavljen u Srbiji u dva toma (Čarobna knjiga 2021). U Americi (Image comics) je aktuelan i treći ciklus, dok je Netfliksov serijal samo delimično zadovoljio fanove, pa je već najavljeno da druge sezone neće biti, bez obzira što je reč o solidnom i zanimljivom ostvarenju sa velikim budžetom i kvalitetnom razradom.

Jupiterovo nasleđe je univerzum nastanjen ljudima sa natprirodnim moćima. U dva ciklusa Milar je uspeo da dočara ono što mnogi ne uspeju na desetostruko većem broju stranica. Konkretna inspiracija mu je bio intervju Keri Fišer, prerano preminule zvezde Zvezdanih ratova, u kome priča o pritisku pod kojim je živela zbog činjenice da su joj roditelji poznate ličnosti, pevač Edi Fišer i glumica Debi Rejnolds, pa joj je ceo život delovao kao da je orkestriran, a ona samo igra ulogu koja joj je namenjena. Upravo ovaj detalj je nagnao Milara da razmišlja o svetu u kome je tim superheroja stvaran i kako bi se njihova deca nosila sa tim nasleđem.

U Jupiterovom nasleđu priča se prepliće tokom više decenija, nadovezujući iz generacije u generaciju osnovni motiv: kako živeti s nasleđem one prethodne. Izvorni tim superjunaka – Unija – šest prijatelja koji moći stiču na ekspediciji na nepoznato ostrvo nalik ostrvu Lobanja iz King Konga (omiljeni Milarov film), čine staru generaciju superjunaka. Doslovno su izmenili svet iz korena, ali pod vođstvom Utopljanina, najmoćnijeg među njima, odbijali su da se mešaju u svetsku i ekonomsku politiku. Najveći protivnik ovakvoj ideologiji je njegov brat Moždani Talas, obdaren neverovatnim intelektom, koji smatra da je njihova dužnost da vode svet umesto da ga iznova spasavaju. Koren ovog razdora leži u činjenici da su se braća otisnula na ekspediciju u kojoj su stekli moći nakon što im je porodična imperija stradala u Velikoj depresiji 1929. godine.

Međutim, tinjajući sukob između braće ostao bi neprimetan da nema nove, mlađe generacije superjunaka. Tu dolazi do izražaja Milarova umešnost u razradi teme, s kojom se mogu identifikovati sve generacije. Dok su prvobitni superjunaci, tim šest prijatelja, dobili moći nakon strašnih iskušenja, njihovi potomci su rođeni sa njima i nisu imali mogućnost izbora. Stara garda je pak ubeđena da oni imaju prava da nameću pravila jer su moći zaslužili krvlju i znojem, pa zato mogu i da nameću kako će se koristiti. Ali njihovi naslednici su odrasli u svetu gde su prirodno prihvaćeni kao zvezde. S jedne strane, neprestano su okruženi privilegijama i aplauzima, dok su s druge predmet neprestanih prekora stare garde. I prirodno je da takav sukob generacija dovede do tačke pucanja, što Milar čini iznenađujuće brzo – i brutalno. I onda sve počinje da se ruši poput kule od karata.

Prvi ciklus Jupiterovog nasleđa može se posmatrati kao zatvorena celina, najvažniji segment serijala, čemu je nesporno doprinelo crtačko umeće Frenka Kvajtlija, jednog od najvećih majstora ovog žanra devete umetnosti. Glavna pitanja, ona zbog kojih je i nastalo Jupiterovo nasleđe, na kraju su: Šta smo mi?; Ko nas je stvorio?; Zašto toliko volimo svoju decu? Ona su tema trećeg ciklusa koji se sad objavljuje u Americi.

Generacijska tenzija u Jupiterovom nasleđu je opipljiva i stvarna, lako je u njoj prepoznati naznake ovozemaljskog razdora među generacijama. Milar poziva na pomirenje, predlaže da se obe strane nađu na pola puta. Stariji treba da pokažu razumevanje za individualnost mlađih generacija i shvate da nemaju koncesiju nad njihovom sudbinom samo zato što su im ostavili u nasleđe nešto što nisu ni tražili. A mlađi bi, poučeni tim razumevanjem, trebalo da poštuju tuđe iskustvo i – nasleđe. Deluje jednostavno, ali je daleko od toga, i već vekovima činimo iste greške. To je čar nasleđa; koliko god da nam neko ukazuje na to, osuđeni smo da ponavljamo iste greške. Milar to makar čini na prokleto zabavan način, sa mnogo plaštova, super-moći i šarma superherojskog stripa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Fest

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Selektor Festa Dragan Jeličič: Spreman je program za Fest u oktobru

Dragan Jeličić, selektor Festa kaže da je program ovog festivala koji će biti u oktobru završen, dok će četiri filma tokom dvodnevnog Fest intra u februaru biti najava tog tek 53. a ne 55. Festa kao što bi trebalo da bude, da nije bilo „nedopustive pauze“ od dve i po godine

Država i film

07.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Država i struka na Zlatiboru i u Beogradu razjedinjeni o istom problemu

O istoj temi, o problemima savremene kinematografije, država je organizovala skup na Zlatiboru, a struka u Beogradu. Jasno je zašto nisu mogli zajedno

Beogradski festival

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Beograd film festival: Više od 20.000 gledalaca i rasprodate projekcije

Posle osam dana i 43 filma iz najnovije svetske produkcije, završen je prvi Beograd film festival sa više od 20.000 gledalaca

Niš

06.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Zašto je Nišu odjednom važna kultura

Grad Niš je za ovu godinu odvojio rekordnih 8 odsto, država mu zida Narodni muzej i Galeriju savremene umetnosti, najavljuju se razni programi...Zašto baš sad

Ukradena slika

Hapšenje

05.фебруар 2026. B. B.

Uhapšeni osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Uhapšeni su osumnjičeni za krađu slike „Uspenje“ Zdravka Vučinića

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure