S PREDSTAVNICIMA LOKALNIH ZAJEDNICA: Vojislav Koštunica
Čini se da je prvi put na ovoj, 35. skupštini SKGO-a između predstavnika lokalne i centralne vlasti ostvaren istinski dijalog. Iako su cele godine razmenjivane prilično oštre reči, ovogodišnja skupština mogla bi se opisati kao početak usaglašavanja dva filharmonijska orkestra koji se spremaju za veliki zajednički koncertni nastup pred evropskom publikom. Mada su glavne teme o kojima se raspravljalo na skupštini bile primena Zakona o lokalnoj samoupravi i imovina i finansiranje lokalne samouprave, ono što je obeležilo skupštinu, koja se vodila pod sloganom „Ka boljoj lokalnoj samoupravi kroz partnerstvo centralne i lokalne vlasti“, jeste volja da se uspostavi partnerski odnos. Za razliku od, treba reći, konkurentskog kakav je bio do sada.
Pored Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca i bivšeg predsednika SKGO-a (novoizabrani predsednik je Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd), u svečanom delu skupštine govorili su Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine Srbije, Vojislav Koštunica, premijer Srbije, i predstavnici stranih ambasada i međunarodnih organizacija. Premijer Koštunica osvrnuo se na tradiciju i političku istoriju u kojoj je lokalna samouprava uvek imala državotvornu i demokratsku ulogu, od Sretenjskog ustava do današnjih dana. Obraćajući se prisutnima, premijer je rekao da postoji jasno opredeljenje i politička volja da se ostvari partnerstvo centralne i lokalne vlasti, podsećajući da je prvi pomak u tome predstavljao sastanak Vlade Srbije i SKGO-a u septembru ove godine. Prema njegovim rečima, uskoro će biti pripremljen sporazum o saradnji između Vlade Srbije i SKGO-a. Kada je govorio o decentralizaciji, premijer je rekao da se „stvari moraju urediti u celini, a ne na parče“, kao i da pravni okvir za decentralizaciju vlasti treba da bude „Ustav, naša nasušna potreba“. Za hitnu izmenu Ustava založio se i Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, koji je izneo mišljenje da centralna vlast oseća neku vrstu straha od lokalne, a da za to nema razloga, navodeći primer lokalne policije, za koju se smatra da je „nešto opasno“. Odbacujući neosnovane kritike na račun lokalne samouprave, Bogdanović je postavio pitanje šta je gore: da od 200 jedinica lokalne samouprave imamo deset loših, ili da imamo dva loša ministarstva?
Ono što je najviše zanimalo prisutne predstavnike lokalne samouprave jeste kada će i da li će biti donesen zakon kojim bi se oduzeta imovina vratila lokalnoj samoupravi. Bez toga, kako kažu, opštine ne mogu da imaju „održiv razvoj“ niti da ostvaruju sopstvene prihode, što se od njih očekuje. Zoran Lončar, ministar državne uprave i lokalne samouprave, u jednom trenutku je čak svečano rekao: „Dajem reč da ćemo zakon o imovini lokalne samouprave imati onog trenutka kada se otklone ustavne prepreke…“, dodavši da za njegovo donošenje postoji politički konsenzus. Lončar je na kraju svog izlaganja poentirao: „Mi nismo suparnici, već partneri.“ Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine, u kojoj je potpisan Predlog zakona o imovini lokalne samouprave na inicijativu SKGO-a, obećao je da će ovaj zakon dati na razmatranje po hitnom postupku.
Na ovoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo SKGO-a: predsednik SKGO-a i predsednici odbora. Đorđe Staničić, generalni sekretar ove organizacije, pozvao je sve zaposlene u opštinama da se što više uključe u rad SKGO-a, posebno u rad centara za obuku. „Cilj nam je da stvorimo kritičnu masu obrazovanih ljudi, obučenih da apliciraju za sredstva međunarodnih organizacija, kojih će, nadamo se, biti sve više u budućnosti“, rekao je. Kao i do sada, osnovni cilj SKGO-a u narednoj godini biće donošenje sistemskih zakona bitnih za funkcionisanje lokalne samouprave, posebno zakona o imovini. „Posle deset godina od oduzimanja imovine, opštinama bi najzad trebalo vratiti imovinu da bi privukle nove investicije.“ Staničić je opet naglasio da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalna samouprava nema imovinu, već je sve u rukama države.
U drugom radnom delu skupštine održana je panel diskusija predstavnika lokalne vlasti i ministara u Vladi u kojoj su učestvovali Mlađan Dinkić, ministar finansija, Zoran Lončar i Veroljub Stevanović. Dinkić je govorio o budžetu za lokalnu samoupravu i najavio da će transferi u narednoj godini biti uvećani za 20 odsto, ali je skrenuo pažnju na dve stvari: plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima su porasle i to Vlada ne odobrava, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi je neracionalan. U diskusiji koja je usledila bilo je i smešnih i tužnih priča, o čemu ćemo detaljno pisati sledeće nedelje u redovnom dodatku „Lokalna samouprava“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.