Kako je pohvatana grupa razbojnika koja je izvela jednu od najspektakularnijih pljački u istoriji Beograda
Kad se bude pisala istorija kriminala u Beogradu, 10. mart tekuće godine svakako će biti upisan crvenim slovom. Tog dana je u Ustaničkoj ulici, praktično naočigled policajaca koji obezbeđuju zgradu Specijalnog suda, iz presretnutih vozila firme „Securitas“ oteto preko osamsto hiljada evra. Razbojnici su bili efikasni i sjajno organizovani: nešto pre jedan po podne, crni audi A8 sa policijskom signalizacijom isprečio se ispred kolone od tri vozila koja su prevozila novac, dok je iza stala škoda „superb“ sa rotacionim svetlom. Iz ova dva automobila su istrčali maskirani ljudi obučeni u uniforme nalik policijskim, sa automatskim oružjem koje su smesta uperili u radnike „Securitasa“. Za svega par minuta razoružali su pratioce od kojih su jednog lakše povredili, odneli četiri pištolja i pet džakova punih para, vlasništvo „Univerzal banke“, te pobegli auto-putem u pravcu Gazele. Nešto kasnije, ispred železničke stanice Prokop odjeknule su detonacije: eksplodirali su rezervoari automobila korišćenih u pljački, koje su razbojnici polili benzinom i zapalili kako bi uništili tragove. Od škode i audija ostale su samo omanje gomile pepela, a od pljačkaša ni traga ni glasa.
PITAĆE ME STAROST ŠTA SAM RADIO U MLADOSTI: Slikanje sa plenom posle pljačke
U Beogradu je bilo bezobzirnijih i brutalnijih pljački, ali ova se po kombinaciji drskosti i količine plena (cirka 830.000 evra) verovatno kvalifikuje kao pljačka veka. Ipak, razrešena je za samo dve nedelje, i to ne zahvaljujući dojavi nego, kako za „Vreme“ kaže direktor policije Milorad Veljović, „klasičnim policijskim metodama“. Naš list je, ekskluzivno, dobio uvid u detalje ove policijske drame dostojne filma Ulični psi Kventina Tarantina s tim što srećom, ako izuzmemo onog lakše povređenog radnika obezbeđenja, u beogradskoj verziji nema ranjenih i mrtvih.
OPERACIJA PANCIR: Zbog uniformi i dugih cevi koje su razbojnici koristili, kao i zbog vojničke preciznosti sa kojom je pljačka izvedena, u javnosti su se odmah pojavile spekulacije da je reč o pripadnicima neke od brojnih specijalnih jedinica koje su ratovale po Hrvatskoj i Bosni. Načelnik beogradske Uprave kriminalističke policije Darko Senić i operativni tim sa samostalnim inspektorom Radenkom Resanovićem na čelu imali su druge ideje, ali su ih mudro zadržali za sebe. „U stvari, od prvog momenta smo znali ko su izvršioci“, kaže Senić. „To su naši stari znanci.“ Reč je o grupi mladih Zemunaca na čelu sa Urošem Petrovićem i Novicom Elekom koji su policiji zapali za oko još pre četiri godine, kada su upali u firmu „Dip trejd“ na Novom Beogradu i pod pretnjom oružja odneli sef sa oko osam miliona dinara i nekoliko hiljada evra. Brzo su otkriveni i uhapšeni, ali su zahvaljujući nedokučivim putevima srpskog pravosuđa brzo pušteni da suđenje čekaju na slobodi (proces još traje). U međuvremenu su u nešto promenjenom sastavu izveli nekoliko drugih pljački, od kojih je najspektakularnija bila ona kod tržnog centra „Piramida“ u januaru prošle godine. I tada su presreli vozila iste firme („Securitas“) s tim što je plen bio oko 100.000 evra. „Mi smo ih držali na oku, videli smo da imaju nelegalne prihode, da šire vozni park i kupuju nekretnine, ali nismo imali dovoljno dokaza da ih pohapsimo“, objašnjava Senić. „Ipak, u saradnji sa tužilaštvom pojačali smo nadzor.“
U međuvremenu se Petrovićeva i Elekova grupa, pripremajući se za pljačku u Ustaničkoj, još bolje organizovala: izbacili su potencijalne slabe karike, a uvrstili nove članove, uključujući jednog aktivnog policajca i dva vozača hitne pomoći. Obojicu su, veruju u MUP-u, regrutovali zato što su bili izvrsni vozači i što su dobro poznavali teren. Uhapšeni policajac Petar Obradović, za koga su mediji odmah javili da je neko vreme obezbeđivao Čedomira Jovanovića, bio je sem toga šofer i pratilac jednoj sutkinji Specijalnog suda, tako da je znao sve prilaze mestu zločina. „Svako u bandi je imao svoju specijalnost“, kaže Senić. „Moglo bi se reći da smo bili impresionirani organizacijom.“
Spekulacije analitičara da bi razbojnici mogli biti pripadnici paravojnih jedinica iz Bosne ili Crne Gore dvostruko su pomogle policiji: najpre, uticali su da se Zemunci, koji su se posle pljačke raštrkali po „štekovima“ van Beograda, malo opuste, jer su verovali da istraga ide ka susednim republikama. Sem toga, zbog istog uverenja ostali su u Srbiji, gde ih je svakako bilo lakše pronaći i uhapsiti nego u susedstvu. Problem je, međutim, bio što su se razbojnici raštrkali po sigurnim kućama van Beograda, konkretno u Šapcu, Ivanjici i Soko Banji. Ako su uopšte komunicirali, činili su to preko posrednika, unapred dogovorenim šifrovanim kanalima koje je policiji bilo teško da provali.
VARKE: I opet se policija poslužila lukavstvom: pustili su u opticaj dezinformaciju da je opljačkano više novca (1.200.000 evra) nego što je to stvarno bio slučaj, kako bi među razbojnike uneli razdor i sumnju da plen nije pravedno podeljen. „Primili su se na to“, kaže inspektor Resanović. Vrhunska varka, međutim, bilo je ostavljanje policijske beležnice sa imenima nekih od osumnjičenih na mestu gde je bilo izvesno da će je neko od njih naći. „Oni su shvatili da ih ‘radimo’ i odmah poslali kurira da upozori ostale“, priča Senić. „Mi smo samo išli za tim ‘poštarom’ i hapsili ih redom.“ Do sada je privedeno devet članova grupe, od kojih je šest, uključujući Novicu Eleka, zadržano u pritvoru. Šef klana Uroš Petrović i još dvojica su u bekstvu, ali policajci ne sumnjaju da će i oni uskoro biti privedeni pravdi.
Zanimljivo je da su pripadnici ove grupe, i pored svog napora uloženog u organizaciju i konspiraciju, napravili nekoliko katastrofalnih grešaka. Kada su palili automobile, na primer, toliko su ih natopili benzinom da je jednog od njih opekao plamen i tom prilikom mu je ispao predmet na kome su posle nađeni njegovi otisci. Drugi su se posle pljačke slikali sa gomilama novca, a fotografije pronađene u njihovim mobilnim telefonima znatno će olakšati posao tužilaštvu kad suđenje počne.
Značaj uspešnog razbijanja ove grupe nikako ne bi trebalo potceniti. Pomenuti Uroš Petrović imao je ambicije da postane novi Dušan Spasojević i popuni vakuum nastao posle razbijanja Zemunskog klana. Policajci kažu da bi mu to, s obzirom na količinu novca koju su stekli nizom pljački, možda i uspelo da grupa nije otkrivena na vreme.
Pored činjenice da je glavni osumnjičeni u bekstvu, senku na ovaj uspeh baca okolnost da veći deo otetog novca uglavnom nije nađen, kao ni oružje korišćeno u pljački. I konačno, pred samo zaključenje ovog teksta stigla je vest da je u Kragujevcu uhapšena grupa od pet osoba koja je bez automata i kradenih automobila, samo zahvaljujući falsifikovanim fakturama za izvoz rude, pokrala nekih 10,5 miliona evra, dvanaest puta više nego što su Zemunci odneli u Ustaničkoj. Budućim aspirantima na sada (ponovo) upražnjeno mesto glavnog baje u Zemunu toplo se preporučuje da razmisle o tome.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.