

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“




Nisu samo pristalice najvažnije sporedne stvari imali priliku za nezadovoljstvo protekle nedelje (12–16. jun). Kursevi većine akcija su nastavili da klize nadole, te su mnogi investitori obustavili kupovne aktivnosti pitajući se gde se nalazi dno tržišta. Indeks najlikvidnijih akcija već se nalazi ispod vrednosti s početka godine, dok je pokazatelj svih akcija imao nešto blaži pad, pre svega zbog njegove strukture u koju ulaze i mnoge izrazito nelikvidne hartije od vrednosti.
Akcija koja je donedavno bila najsvetlija zvezda tržišta – beogradska Agrobanka zabeležila je pad od preko 13 procenata u susret dokapitalizaciji koju Komisija za hartije od vrednosti još uvek nije odobrila. Cena je krajem nedelje padala do blizu 15.000 dinara u pravoj investicionoj panici koja je zahvatila akcionare ove naše najstarije banke. Činjenica da se tržišna vrednost akcija Agrobanke na momente približavala ceni dokapitalizacije, koja je prouzrokovala u velikoj meri povlačenje novca sa Berze i pad tržišta, samo je još jedan od paradoksa sa kojima se u poslednjem periodu investitori često susreću. I druge bankarske akcije su registrovale silazni trend. Tradicionalno najstabilnija, Čačanska banka zabeležila je veliki pad spustivši se na nivo od 40.000 dinara, istina uz mali obim prometa. Univerzal banka i AIK banka Niš zabeležile su blaži pad vrednosti a ove akcije su činile gro ukupnog trgovanja tokom sedmice.
Akcija koja je prijatno iznenadila investitore je vrbaška šećerana „Bačka“, koja je u samo pet radnih dana dobila na vrednosti 41,6 procenata. Ovom industrijom šećera, inicijalno kupljenoj na Berzi od strane kompanije MK Komerc, od prošle godine upravljaju zajedno nemački Nord Cuker i spomenuta novosadska kompanija. Rastu tržišne vrednosti „Bačke“ doprineli su dobri poslovani rezultati, ali još više ulazak u vlasničku strukturu IM Matijević, čime je nastavljen mali rat domaćih preduzetnika, najvećih kupaca preduzeća u procesu tranzcije.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve