
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Praznina i tišina, "Vreme" br. 1479
Bavljenje javnim političkim životom zahteva kontinuiranu ozbiljnost i posvećenost. Posebno ako neko sebe smatra „elitom“. U suprotnom, čovek rizikuje da se u javnosti prikaže kao amater, neprofesionalac, gotovo šarlatan. Bavljenje našom organizacijom i upozoravanje šire javnosti na opasnost koja preti od nas, a da pritom nije proučen naš Statut i Manifest, u najmanju ruku je neozbiljno. Svako ko pročita naša akta, zna da se zovemo „Nacionalna avangarda“, a ne „Nacionalna alternativa“. Naše metode političke borbe za proklamovane ciljeve nisu prostorno uređenje javnih površina, sečenje stabala, izmeštanje šina i sl., već demokratsko delovanje u okviru savremenog civilnog društva.
Ostrašćenim napadanjem mladih ljudi koji imaju drugačije ideološke i političke stavove šalje se veoma poražavajuća poruka ostatku mladih ljudi da nemaju budućnost u Srbiji. Deca su se pretvorila u ono protiv čega su roditelji protestovali 1968. godine.
Kad smo kod fašizma, „Nacionalna avangarda“ kao udruženje ne poziva pristalice Dimitrija Ljotića na političku saradnju kao što to radi npr. predsednik Pokreta slobodnih građana. Naprotiv, mi smo tu ideologiju javno osudili. Kao Udruženje negujemo snažan antifašizam, promovišemo judeo-hrišćansku kulturu, a 9. maja slavili smo godišnjicu osnivanja. Istog dana je pisan gore pomenuti tekst, kompozicija neistina, kleveta i uvreda o nama kao fašistima. Taj tekst bi možda bio drugačiji, da je bilo više ozbiljnosti ili manje zle namere.
Što se tiče betoniranja jama, kao na primer onih u Prebilovcima, nismo ih betonirali mi, nego upravo ideološki i biološki očevi „elite iz kruga dvojke“. Praksa dijaloga sa političkim neistomišljenicima bila je toliko intezivna da se obeležavanje godišnjica stradanja i parastosi na „pasijim grobljima“ širom Srbije održavaju svaki drugi dan tokom godine. Na sreću svih građana, i praksa „dijaloga sa neistomišljenicima“ i ideologija „Druge Srbije“ istorijski je poražena i odbačena od strane građana Srbije. A na tu činjenicu će „elita iz kruga dvojke“ morati da se navikne, mnogo više nego na novi izgled centra grada. Mi ćemo kao udruženje dati svoj skroman doprinos.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve