Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo
KO SU NAREDBODAVCI A KO IZVRŠIOCI UBISTVA: Slavko Ćuruvija
U utorak su Specijalno tužilaštvo i Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala slavodobitno saopštili da imaju svedoka koji je „precizno identifikovao“ ubice Slavka Ćuruvije, izdavača i urednika „Evropljanina“ i „Dnevnog telegrafa“. Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. oko 12:30 u ulazu u zgradu u kojoj je stanovao, u ulici Ive Lole Ribara 35. Ubistvu je prisustvovala njegova žena Branka Prpa, koja je tom prilikom lakše povređena udarcem pištoljem u glavu. U saopštenju Specijalnog tužilaštva i UBPOK-a ne navode se identiteti svedoka i počinilaca.
U prvim reakcijama Rajko Danilović, advokat porodice Ćuruvija i Slavkov brat Jovo izneli su neke primedbe na ovo saopštenje. Rajko Danilović smatra da je to veliki, mada zakasneli, korak i pita se: da li je svedok prepoznao počinioce sa slika ili u suočenju? Jovo Ćuruvija nije optimistički nastrojen: njega brine to što se ovakva vest javlja baš usred predizborne kampanje iako je bilo načina da se do počinilaca dođe i ranije.
Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo. Jovo Ćuruvija je u pravu kad kaže da se to moglo rasvetliti i ranije: trebalo je poći do dežurnog u centru veze Beogradskog centra RDB-a i pitati ga ko mu je rekao da prenese na teren naredbu o prekidu praćenja Slavka Ćuruvije; očigledno je da bi taj neko imao šta da kaže o razlozima za prekid nadzora. Nije poznato da li su ta pitanja ikad bila postavljena, iako se po elementarnoj logici, nameću sama po sebi, ali to nije usamljen slučaj… Sada ostaje da čekamo na dramski rasplet u odgovarajućem trenutku predizborne kampanje, pa da se vidi jesu li počinioci možda nedostupni vlastima, bilo da su mrtvi ili u bekstvu…
Nije to jedino moguće iznenađenje usred predizborne kampanje: već nedeljama se po beogradskim redakcijama povlači priča da su identifikovani naručilac i počinilac ubistva novinara „Večernjih novosti“ iz Jagodine Milana Pantića. Počinilac je, po toj priči, bio unajmljen da Milana Pantića prebije i „nauči pameti“, ali je preterao i naneo mu smrtonosne povrede; onda je pobegao u inostranstvo, gde je počinio krivično delo i bio uhapšen i osuđen na podugačku kaznu. Nekako je identifikovan (pominje se poternica Interpola), ali je dokazni postupak zapeo: treba ga nagovoriti da ispriča za zapisnik svoju verziju i sam sebe poveže sa navodnim naručiocem, koji je – kako se priča – važno lice u lokalnom političkom životu. Ta konstrukcija će se teško sagraditi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!