

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Aleksandar Gubaš, koji se više od tri decenije bavi procenom broja učesnika na različitim skupovima, navodi cifru od 55.000 ljudi
Na petom protestu „Srbija protiv nasilja“ u subotu, 3. juna bilo prisutno oko 55.000 građana, procena je Aleksandar Gubaš, koji se više od tri decenije bavi procenom broja učesnika na različitim skupovima.
Prema njegovim rečima, u samoj šetnji je učestvovalo oko 45.000 ljudi.
„Od sedam najmasovnijih skupova posle 1990. godine, četiri su se desila u poslednjih 15 dana. Peti protest protiv nasilja je drugi najveći skup nakon Petog oktobra, a na prvom mestu je protest koji je sa istim ciljem održan 19. maja, kojem je prisustvovalo oko 60.000 građana“, ističe Gubaš i dodaje da je sa liste deset najmasovnijih političkih događaja od 1990. ispao miting koji je u aprilu 2019. organizovao SNS.
“Za mene je zavidna brojka od dve hiljade ljudi na protestu za neku agendu ili pritisak. Sa deset hiljada ljudi možeš da praviš ozbiljne nerede i da se tučeš sa policijom, ako ti je do toga. A sa brojkama sa šetnje od poslednjeg petka, mogle su bez problema da se zauzmu sve institucije”, rekao je u intervjuu za “Vreme” Aleksandar Gubaš.
Pročitajte ceo intervju „Masa može svašta, kada je rešena da istera svoje“ sa Aleksandrom Gubašem.
B.G./N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve