

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Slobodan Milošević je 1997. godine izabran za predsednika SRJ, a izbori za predsednika Srbije održavaju se paralelno sa izborima za republički parlament 21. septembra i 5. oktobra (drugi krug). Bilo je 17 kandidata. U drugom krugu učestvovali su Zoran Lilić, kandidat Socijalističke partije Srbije, Jugoslovenske levice i Nove demokratije, koji je dobio 1.474.924 glasa i Vojislav Šešelj, kandidat Srpske radikalne stranke, koji je dobio 1.126.940 glasova.
Republička izborna komisija je utvrdila da nijedan kandidat, u prvom krugu glasanja, nije dobio većinu glasova birača koji su glasali, i odlučila da se glasanje, saglasno članu 7. Zakona o izboru predsednika Republike, ponovi.
Na ponovljenom glasanju najviše glasova dobio je Vojislav Šešelj 1.733.859, a Zoran Lilić je dobio 1.691.354.
Šešelju to nije bilo dovoljno za pobedu jer je Republička izborna komisija utvrdila da je na ponovljenom glasanju izašlo manje od polovine ukupnog broja upisanih birača u Republici, što je bio zakonski uslov da kandidat bude izabran, pa je odlučila da nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova za izbor na mesto predsednika Republike. Novi izbori raspisani su za decembar iste godine.
Održani:
1. krug – 21. septembra 1997.
2. krug – 5. oktobra 1997.
Rezultati glasanja u prvom krugu su:
Ukupan broj birača upisanih u biračke
spiskove 7.188.544
Ukupan broj birača koji su glasali 4.131.487
Broj birača koji su glasali na
biračkom mestu 4.090.501
Broj birača koji su glasali putem
pisma na biračkom mestu 35.636
Broj birača koji su glasali putem
pisama dostavljenih izbornoj komisiji 5.378
Broj primljenih glasačkih listića 7.187.936
Broj neupotrebljenih glasačkih listića 3.051.448
Broj upotrebljenih glasačkih listića 4.128.889
Broj nevažećih glasačkih listića 155.860
Broj važećih glasačkih listića 3.973.029
| redosled po br. glas. | ime i prezime | predlagač | dobio glasova |
| 1. | Zoran Lilić | Socijalistička partija Srbije, Jugoslovenska levica i Nova demokratija | 1.474.924 |
| 2. | dr Vojislav Šešelj | Srpska radikalna stranka | 1.126.940 |
| 3. | Vuk Drašković | Srpski pokret obnove | 852.808 |
| 4. | Miodrag-Mile Isakov | Koalicija“Vojvodina“ | 111.166 |
| 5. | Vuk Obradović | Socijaldemokratija | 100.523 |
| 6. | mr Nebojša Čović | Demokratska alternativa i Seljačka stranka Srbije | 93.133 |
| 7. | dr Sulejman Ugljanin | Koalicija „Lista za Sandžak dr Sulejman Ugljanin“ | 68.446 |
| 8. | Milisav Banković | Radnička stranka Jugoslavije | 49.158 |
| 9. | Milan Paroški | Narodna stranka | 27.100 |
| 10. | Miodrag Vidojković | grupa građana | 14.105 |
| 11. | mr Predrag Vuletić | Liberalno-demokratska stranka | 11.463 |
| 12. | Dragan Đorđević | Stranka državljana Srbije | 10.684 |
| 13. | dr Milan Mladenović | Koalicija „Preporod“ | 10.112 |
| 14. | Đorđe Drljačić | grupa građana | 9.430 |
| 15. | Branko Čičić | Partija prirodnog zakona | 7.097 |
| 16. | Gvozden Sakić | grupa građana | 3.293 |
| 17. | Radomir Tukmanović | Napredna stranka | 2.647 |
U drugom krugu izbora, održanom 5. oktobra 1997. godine, učestvovala su dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova u prvom krugu glasanja:
1. Zoran Lilić, kandidat Socijalističke partije Srbije, Jugoslovenske levice i Nove Demokratije,
2. dr Vojislav Šešelj, kandidat Srpske radikalne stranke.
Glasanje je obavljeno na 9.827 biračkih mesta.
Na tri biračka mesta glasanje je poništeno i, zbog toga što ne može da utiče na ukupne rezultate izbora, glasanje na ovim biračkim mestima nije ponovljeno.
Rezultati glasanja su:
Ukupan broj birača upisanih u biračke spiskove 7.210.557
Ukupan broj birača koji su glasali 3.531.063
Broj birača koji su glasali na biračkom mestu 3.483.644
Broj birača koji su glasali putem pisma na biračkom mestu 40.613
Broj birača koji su glasali putem pisama dostavljenih izbornoj komisiji 6.806
Broj primljenih glasačkih listića 7.200.620
Broj neupotrebljenih glasačkih listića 3.668.545
Broj upotrebljenih glasačkih listića 3.529.436
Broj nevažećih glasačkih listića 104.223
Broj važećih glasačkih listića 3.425.213
Na ponovljenom glasanju kandidati su dobili sledeći broj glasova:
| 1. | dr Vojislav Šešelj | 1.733.859 |
| 2. | Zoran Lilić | 1.691.354 |
Republička izborna komisija, razmatrajući rezultata glasanja u drugom izbornom krugu, utvrdila je da je na ponovljenom glasanju izašlo manje od polovine ukupnog broja upisanih birača u Republici i da nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova.
Republička izborna komisija zaključila je da se, saglasno članu 9. Zakona o izboru predsednika Republike, ceo izborni postupak za izbor predsednika Republike mora ponoviti.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve