Devizna štednja u najjačoj srpskoj banci za dve i po godine je udvostručena, a predsednik Ivica Smolić smatra da ni okrugla brojka od milijardu evra na štednim knjižicama građana nije nedostižna
SLAVLJENICI: Predsednik i potpredsednik banke Ivica Smolić i Predrag Mihajlović
Komercijalna banka slavila je 20 juna – brojku: 500.000 evra devizne štednje. Davni san da se na štednim ulozima građana u ovoj banci zaokruži milijarda, tada u nemačkim markama, vrednosno je ostvaren u novoj evropskoj valuti. Ni sledeća granica – milijardu evra, izgleda da nije nedostižna za ubedljivo najjaču finansijsku instituciju u Srbiji. „Radimo na tome, biće“, kaže za „Vreme“ predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić. Ova izjava, sudeći po tome da je banka za dve i po godine udvostručila vrednost devizne štednje, nije bila izraz slavljeničkog raspoloženja. Smolić uspeh banke pripisuje strategiji konstantnog rasta deviznih uloga, a ne jakim skokovima. Tih pola milijarde evra predstavlja četvrtinu ukupne devizne štednje u Srbiji. Sledeća na rang-listi banaka po visini štednje knjiži nešto manje od 400 miliona evra, dok treća ima oko 200 miliona evra. O poverenju građana u Komercijalnu banku svedoči i podatak da je 2004. godine udeo oročenih štednih uloga u ukupnim ulozima iznosio 47 odsto, danas 59 odsto, a Smolić očekuje da će to učešće do kraja ove godine premašiti 60 odsto. On deo zasluga za dvogodišnju lidersku poziciju Komercijalne banke u deviznoj štednji pripisuje snazi poslovne mreže: 23 filijale i 252 ekspoziture. Ova banka je, prema rečima njenog potpredsednika Predraga Mihajlovića, ubedljivo najjača u Srbiji sa kapitalom od 200 miliona evra. On najavljuje da će se do kraja septembra banka naći na listingu Beogradske berze i očekuje da će se njene akcije dobro kotirati.
Struktura deviznih uloga građana
Od oko 700.000 klijenata Komercijalne banke, 610.000 su građani, a veći deo njih su štediše. Najveći broj štednih partija: 185.713 ili 70 odsto odnosi se na štednju do 500 evra. Ovako velik broj malih štediša učestvuje sa svojih 17.740.087 evra samo sa 3,65 odsto u ukupnoj vrednosti štednje u Komercijalnoj banci. Štednja od 500 do 10.000 evra ostvarena je kroz 68.986 partija (26 odsto ukupnih) u vrednosti od 211.021.121 evra i njen udeo u strukturi ukupne štednje u Komercijalnoj banci je najveći, 43,4 odsto. Ulozi od 10.000 do 50.000 evra položeni su kroz 9817 partija (3,7 odsto ukupnih), zajedno vrede 182.110.724 evra, što je 37,5 odsto ukupne štednje. Preko 50.000 evra uknjiženo je na 725 partija (0,3 odsto ukupnih), vrednost uloga iznosi 75.092.092 evra i čini 15,5 odsto ukupne štednje Komercijalne banke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!