

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU – poglavlje 35, Dragiša Mijačić, zajedno sa grupom intelektualaca, pokrenuo je peticiju za vraćanje spomenika srpskim vojnicima stradalim 1912-1918, koji je nedavno izmešten sa starog mesta na vojnom groblju u Prištini, a na inicijativu tamošnje francuske ambasade.
„Pokrenuli smo peticiju za vraćanje spomenika palim srpskim vojnicima 1912-1918 na vojnom groblju u Prištini i potrebna nam je vaša podrška“, saopštio je Mijačić juče na društvenoj mreži X.
Pomeren sa svog mesta
Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu.
Ispostavilo se u međuvremenu da je on sada izmešten u stranu što je prva potvrdila Eparhija raško prizrenska, koja je izrazila zabrinutost ali i sumnju da se na ovaj način vrši prekrajanje istorije odnosno pokušaj da se „zamagli nesporna istina o učešću i istorijskoj ulozi srpskog naroda na ovim prostorima“.
Dragiša Mijačić je u svojoj objavi naglasio da smatra da izmeštanje spomen ploče stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu na prištinskom groblju – „spada među najsramnije događaje francuske moderne istorije“.
Štaviše, francusku šeficu diplomatije, Katrin Kolonu, pozvao je da reaguje.
Javno izvinjenje
Osim što se u propratnom tekstu pokrenute peticije koju su do sada potpisale 1,482 osobe, traži vraćanje spomenika na mesto gde je bio, traži se i javno izvinjenje dvojice ambasadora, francuskog i nemačkog.
„Duboko uznemireni vešću da je spomenik srpskim vojnicima iz ratova 1912-1918 na vojničkom groblju u Prištini izmešten na inicijativu francuskog ambasadora Olivijera Geroa i nemačkog ambasadora Jorna Rodea, srpska zajednica na Kosovu poziva sve zainteresovane da podrže peticiju za vraćanje spomenika na prethodno mesto, a da se dvojica ambasadora javno izvine za njihov nepromišljeni čin“, glasi tekst pokrenute peticije.


Mijačić u izjavi za KoSSev poručuje da ih je upravo ovo objašnjenje motivisalo da pokrenu peticiju.
„Objašnjenje dvojice ambasadora o razlozima za takav sramni čin dodatno nas je motivisao da pokrenemo peticiju i zatražimo podršku građana za jasne zahteve koji su izneti, a to je vraćanje spomenika na staro mesto i javno izvinjenje ambasadora za njihove postupke“, kazao je Mijačić za KoSSev.
Rezultate peticije će, kaže, predati ambasadama Francuske i Nemačke u Prištini, njihovim ministarstvima spoljnih poslova, kao i medijima.
Nerazumni akt
Poručuje i da će o ovom „nerazumnom aktu“ razgovarati i na međunarodnim konferencijama i forumima, kao i na sastancima sa diplomatama i međunarodnim predstavnicima.
„Takođe ćemo obavestiti i udruženja veterana, kao i sve druge relevantne faktore koji se bave ovom tematikom“, kazao je on.
Smatra da izmeštanje ovog spomenika nije u duhu evropskih vrednosti za koje se Francuska i Nemačka „deklarativno zalažu“, niti je u skladu sa „principima vladavine prava na kojima oni insistiraju“.
Mijačić se ujedno nada da će ambasadori ove dve zemlje poslati instrukcije za vraćanje spomenika na svoje mesto i „izviniti se za svoje nerazumne postupke“.
Ukoliko se spomenik ne vrati, naglašava, izvršiće pritisak na Vlade ove dve zemlje da „isprave postupke svojih ambasadora“.
B.G./KoSSev
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve