Makron i Vučić na Forumu o mladima i veštačkoj inteligenciji u Novom Sadu. Nakon toga, predviđeno je da francuski i srpski predsednici otkriju ploču na modernizovanom aerodromu „Nikola Tesla"
Francuski predsednik Emanuel Makron će, drugog dana posete, sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem otići u Maticu srpsku i kompaniju „Šnajder elektrik“ u Novom Sadu. Na kraju posete, prisustvovaće otkrivanju ploče povodom završetka radova na modernizaciji aerodroma „Nikola Tesla“ u Beogradu.
Makron i Vučić će posetiti Galeriju Matice srpske i obići nove postavke.
Od 11.15 očekuje se obraćanje dvojice predsednika na Forumu o mladima i veštačkoj inteligenciji u kompaniji „Šnajder elektrik“ u Novom Sadu.
Prema programu drugog dana posete, od 15.30 uslediće ceremonija otkrivanja ploče povodom završetka radova na modernizaciji Aerodroma „Nikola Tesla“ u Beogradu i obraćanje dvojice predsednika.
Oko 15.50 očekuje se ispraćaj predsednika Makrona.
Foto: Tanjug / Vladimir ŠporčićBratislav Gašic i izvršni direktor „Dassault Aviation“ Erik Trapije
Prvog dana posete, na ceremoniji razmene potpisanih bilateralnih dokumenata u Palati „Srbija“, u prisustvu predsednika Srbije i Francuske objavljeno je da su ministar odbrane Bratislav Gašić i Erik Trapije, izvršni direktor kompanije „Daso avijasion“, potpisali ugovor o nabavci aviona „rafal“.
Francuski predsednik prvi put je bio u zvaničnoj poseti Beogradu u julu 2019. godine kada su dve zemlje obeležile 180 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Predsednik Vučić u zvaničnoj poseti Parizu boravio je u aprilu ove godine.
Vučić i Makron su se sreli i tokom Olimpijskih igara u Parizu, gde je Vučić prisustvovao prijemu za svetske lidere u Jelisejskoj palati.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!