Povratak Donalda Trampa u Belu kuću mogao bi značajno da utiče na tržište pametnih telefona u SAD. Njegov plan da uvede 60 odsto carine na robu proizvedenu u Kini uključuje i Apple uređaje, što bi moglo drastično podići njihove cene i oslabiti poziciju američkog tehnološkog giganta
Zna se, najpovoljnije je kupiti ajfon u Americi. I sa uračunatim lokalnim porezom cena je niža nego u Evropi ili drugde u svetu sa izuzetkom Kine i kupovine od šanera. Ali povratkom Donalda Trampa u Belu kuću ovo bi moglo drastično da se promeni. Prosečan ajfon mogao bi da poskupi za čak tri stotine dolara. Razlog – carina.
Novoizabrani predsednik je tokom kampanje najavljivao da će podići carine na sve što se uvozi iz Kine uključujući američke proizvode koji se tamo sklapaju. A u to spada sve što prodaje kompanija Epl. U prvom Trampovom mandatu uspelo im je da ga ubede da mobilni telefoni i kompjuteri budu izuzeti od carina, ali sada se čini da Tramp to više neće da trpi. Obećao je biračima da će sve što dolazi iz Kine biti opterećeno carinom od 60 odsto i čvrsto želi to da sprovede. U tu cenu ne ulazi marža prodavca u SAD, ali i bez toga cena će biti barem za trećinu viša.
Za razliku od ajfona, Samsungovi telefoni prave se uglavnom u Južnoj Koreji i nekim drugim državama u tom regionu, naročito oni koji se izvoze u Ameriku. Ako Tramp ne promeni svoje planove, Samsung će postati dramatično jeftiniji i povoljniji izbor. Tako da bi Trampov plan mogao da uništi giganta američke industrije i inovativnosti u korist korejskog konkurenta. Suprotno obećanju da će Ameriku popraviti i učiniti ponovo moćnom.
Druga velika bitka koja je izvesna jeste obračun sa TikTokom. Još je pri kraju svog prethodnog mandata Tramp nameračio da ovu mrežu ukine, o čemu smo ovde naveliko pisali. Smetalo mu je što je na njoj on bio meta podsmeha, ali i to što je mislio da se Kina služi TikTokom kako bi neometano prikupljala podatke o Amerikancima, njihovim navikama i potrošnji. Odnos prema TikToku jedna je od retkih stvari koju je Bajdenova administracija prihvatila i čak pojačala tako da smo sada u situaciji da bi TikTok u SAD mogao da bude zabranjen već u januaru, bez obzira na stanara Bele kuće. Naravno, to ne uključuje mogućnost žalbe najvišim instancama što bi moglo da prolongira zabranu za neki mesec. Ali, deluje dosta izvesno. Za sada.
Uprkos tome, TikTok je bio ključna platforma za pridobijanje mladih birača na tek završenim izborima. Poznavaoci kažu da je to bolje radila Kamala Haris tako što je svoj nastup bukvalno utopila u TikTok manir, što znači fore i fazoni, duhoviti klipovi, predstavljanje sebe u neočekivanom svetlu, u skladu sa medijem. Tramp je neznatno zaostajao sa brojem pregleda, ali je njegov pristup bio prilično konzervativan, poruke su bile netiktokične, više su priličile televiziji ili Fejsbuku, koji se smatra stecištem bumera. Rezultati kažu da je Harisova osvojila taj deo birača, ne samo zbog TikToka, ali svakako i zbog njega. Ali, to nije bilo dovoljno.
Podaci govore da čak 170 miliona Amerikanaca, dakle svaki drugi, ima TikTok nalog i da oni koji su punoletni ovaj medij koriste oko 54 minuta dnevno. To su značajne brojke i mnogi su zainteresovani da uskoče u njih. Možda bi u najpovoljnijoj poziciji mogao da se nađe Ilon Mask, koji se svojski potrudio i zalegao za Trampa u kampanji. I to bi moralo nekako da mu se vrati, ne samo oslobađanjem Tesle od carina za automobile proizvedene u Kini već i promovisanjem Iksa (Tvitera) u platformu koja će preuzeti Tiktokere.
Sve to pod uslovom da prijateljstvo Trampa i Maska potraje. Mnogi bi pre stavili pare na TikTok, koji je siguran barem do januara.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije
Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna
Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori
U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Uklapajući se u trend i preuzimajući kormilo pomahnitalog desničarenja, Plenkovićeva je vlada, uz podršku raznih braniteljskih udruga, dijela čelnih ljudi Katoličke crkve u Hrvata, te sveprisutnu korupciju, kriminal, bezakonje i svu silu drugih deformacija, potaknula i eskalaciju nasilja, pri tomu redovito licemjerno optužujući žrtve
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Tramp nije anomalija niti prolazna pojava, kako je izgledalo kada je napuštao Belu kuću na kraju prvog mandata. On je većinska Amerika. Sada kada su sve poluge vlasti u Trampovim rukama, stanovnicima Amerike preostaje da se pitaju šta ovakav izbor govori o njima samima. Ako je on najbolji politički lider, kakva je to zemlja
Republikanci su nakon izbornog neuspeha 2012. godine pokrenuli proces unutrašnjeg preispitivanja: šta je krenulo po zlu. Sve to je sažeto prikazano u izveštaju koji se kolokvijalno naziva autopsijom Republikanske partije. Imajući na umu izborni rezultat 2016. godine, reklo bi se da su načinili pravi potez u pravo vreme, premda je teško utvrditi da li je tekst autopsije bio vodič za izbornu pobedu ili se, jednostavno, dogodio Donald Tramp. Pred demokratama je 2024. godine isti zadatak, pitanje je samo da li ima kadrih i voljnih da ga ispune
Politika novog predsednika SAD verzija je destruktivnog i autoritarnog nacionalnog kapitalizma – čak sa elementima rasizma – koja pruža krake prema nezadovoljnima takozvanom liberalnom hegemonijom i strukturama moći koje je održavaju. Zbog toga nije teško utvrditi odakle potiče toliki politički entuzijazam u Srbiji kada je reč o Trampu. Srbi o sebi vole da misle da su kolektivna žrtva tog istog sistema ili makar vlast u Srbiji nastoji da plasira takvu sliku prema biračkom telu
Nekoliko dana pred prve izbore koje će dobiti, Tramp kaže: “mogao bih sada da ubijem čoveka nasred Pete avenije, i opet bih pobedio”. “Mi” se zgražavamo, ali nas pomalo i teši tolika njegova naivnost. On pobeđuje
Vučič pozvao Trampa u goste, što pre, mada ne znamo da li je obećao da će doći. Ima da bude sve po redu – od hleba i pogače do Ivice koji će da peva i spremi novi set fotografija od prošlog susreta, kao onomad u Njujorku
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!