

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Kao da se ne dešava ništa alarmantno ili naprotiv – kao da se dešavaju stvari koje su u potpunom skladu sa nikad revidiranom radikalskom antievropskom politikom – predsednik Aleksandar Vučić objavio je da je razgovor sa zemljama EU “otvoren i sadržajan”. Ove floskule upućuju upravo na suprotno, da je sa evropskim putem Srbije završeno
Srbija se našla na raskrsnici političkih i evropskih prioriteta nakon što je Skupština Srbije usvojila set izmena i dopuna pravosudnih zakona, poznatih i kao “Mrdićevi zakoni”, što je izazvalo oštre reakcije i u zemlji i u institucijama Evropske unije (EU). Usvojeni zakoni mogli bi ozbiljno da oslabe nezavisnost sudstva, ali i da uspore ili čak zaustave pristupni proces Srbije ka EU.
O tome svedoči i vrlo oštra kritika i zabrinutost evropske komesarke za proširenje Marte Kos. “Kada je država kandidat za evropske integracije, a Srbija to jeste, očekujemo da se ponaša u skladu sa evropskim vrednostima. Ovo predstavlja ozbiljan korak unazad jer su amandmani usvojeni u veoma brzom i netransparentnom postupku, bez ikakvih konsultacija”, rekla je ona.
Usledile su i svojevrsne “packe”, jer je Marta Kos istakla kako je “zanimljivo videti novu dinamiku u procesu proširenja EU”, napominjući da Albanija i Crna Gora, kako je navela, “zaista brzo napreduju ka članstvu, dok Srbija ide u suprotnom pravcu”.
“Iskreno ne razumem zašto se to dešava i to je nešto što ne želimo da vidimo. Zato pozivam Skupštinu Srbije da što pre izvrši reviziju tih zakona i da pravosudne zakone uskladi sa standardima EU. Zaista želimo da Srbija bude deo Evropske unije i neću prestati da radim na tome”, poručila je Marta Kos.
Ni Evropska komisija nije ostala nema na “Mrdićeve zakone” već je najavila procenu sadržaja usvojenih amandmana. “Ove izmene mogle bi da predstavljaju značajan korak unazad u posvećenosti Srbije njenom putu ka pristupanju EU”, rekli su za N1 u Evropskoj komisiji.
Administracija u Briselu nije propustila priliku da podseti da su izmene pravosudnih zakona pripremljene i usvojene “u ubrzanom i netransparentnom postupku, bez javnih konsultacija sa svim relevantnim akterima, uključujući Evropsku komisiju i Venecijansku komisiju”. “Od Srbije, kao zemlje kandidata, očekuje se da ojača nezavisnost pravosuđa i autonomiju tužilaštva u skladu sa preporukama Evropske komisije”, poručili su iz Evropske komisije.
Da ne bude nedoumice o tome šta evropska demokratska javnost misli o dešavanjima u Srbiji, pobrinula se Evropska demokratska partija koja je pozvala Evropsku komisiju da “deluje odlučno” protiv “Mrdićevih zakona”. I oni su naglasili da je pristupanje EU uslovljeno “stvarnom vladavinom prava i nezavisnošću pravosuđa”. U saopštenju te stranke navedeno je da izmene dodatno udaljavaju Srbiju od standarda EU i predstavljaju “opasan potez” koji olakšava političku kontrolu nad sudskim sistemom.
Samo dva dana nakon što su usvojeni “Mrdićevi zakoni”, predsednik Srbije Aleksandar Vučić imao je sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU. Ono što je Vučić tim povodom objavio na Instagramu može da bude samo razlog za ogromnu brigu svima onima koji zaista žele da vide Srbiju u EU.
“Otvoren i sadržajan razgovor sa ambasadorima zemalja članica EU o evropskom putu Srbije, reformama koje sprovodimo i izazovima sa kojima se suočavamo. Srbija ostaje posvećena dijalogu, stabilnosti i odgovornom pristupu, uz jasnu želju da svojim radom i rezultatima pokaže da je pouzdan partner Evropskoj uniji”, naveo je između ostalog Vučić.
Ta beživotna, moguće i smišljeno ironična hrpa opštih mesta nabacanih u rigidne diplomatske rečenice sasvim izvesno znači upravo suprotno od onoga što Vučić tvrdi: niti je razgovor bio sadržajan, jer Srbija donosi antievropske zakone koji bi da razvale i potčine pravosuđe, niti Srbija ostaje posvećena dijalogu, jer Srbija takvim ponašanjem pokazuje da zapravo ne želi da bude deo EU.
U prilog antievropskim stremljenjima srpskog režima ide i odluka Vlade Srbije da, na Vučićev predlog, bude osnovan Operativni tim za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Zvanični zadatak tog tima je “jačanje koordinacije, ubrzanja i unapređenja aktivnosti u procesu evropskih integracija Srbije”. O besmislenosti osnivanja tima suvišno je govoriti zbog ogromnog broja razloga, od koji je jedan i postojanje Ministarstva za evropske integracije.
Zbog toga stvarni zadatak tog tima može da bude oličen u parafrazi one stare političke mudrosti o veštini definitivnog “arhiviranja” neugodnih pitanja pod maskom ozbiljnog rada: “Ako želiš da se neki problem ne reši, ti osnuj operativni tim”, jer dok Operativni tim definiše poslovnik ili će potpuno nestati volja građana Srbije da postanu deo evropske porodice ili će se EU raspasti pod nemilosrdnim napadima populista širom sveta.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve