Sponzorisanjem obnove Zindan kapije na Kalemegdanskoj tvrđavi, ugledna svetska konsultantska kuća nastoji da pruži primer drugim kompanijama u Srbiji
PRETHODNA REKONSTRUKCIJA PRE TRI VEKA: Zindan kapija
U ponedeljak uveče, na kalemegdanskoj tvrđavi, Beogradska kancelarija KPMG International svečano je obeležila deset godina rada u Srbiji. Tvrđava je izabrana za mesto proslave zbog donacije koju ova konsultantska kuća daje za obnovu Zindan kapije. Najavljujući ovaj događaj, generalna direktorka KPMG-a Nina Bulatović je rekla: „Osim što, prenoseći znanja o modernom poslovanju i korporativnom upravljanju, dajemo doprinos radu drugih kompanija u Srbiji, želimo da pomognemo i lokalnoj zajednici.“ Ona je objasnila da je Zindan kapija drugi najvažniji prilaz beogradskoj tvrđavi, koji je izgrađen u XIV veku, a jedina rekonstrukcija je izvršena u XVIII veku, od kada kapija skoro da nije ni popravljana. „Našom donacijom želimo da vratimo sjaj i lep izgled toj kapiji, a želeli bismo i da ova akcija bude primer drugim kompanijama da se pridruže obnovi i zaštiti kulturno-umetničkog nasleđa Beograda“, rekla je Nina Bulatović na konferenciji za novinare.
INVESTICIJAUIMIDŽ: „Naša kompanija dobro zarađuje i sada hoćemo nešto da ‘vratimo’ lokalnoj zajednici“, objasnio je Stiven Spil, izvršni direktor KPMG-a za Centralnu i Istočnu Evropu. Prema njegovim rečima, motiv za ulaganje u obnovu istorijskih objekata nije samo altruistički već i izražavanje želje da se izgradi dobar imidž firme, kako bi privukla najkvalitetnije ljude, koje KPMG smatra svojim najvrednijim kapitalom. Džejms Torni, partner u beogradskoj kancelariji ove svetske konsultantske kuće, govoreći o znanju domaćih ljudi koji rade s njim, rekao je da naša zemlja obiluje kvalitetnim kadrovima te da je poznavanje stranih jezika i IT oblasti u Srbiji veoma dobro. Naglasio je da u tome prednjači Beograd. „Srbija je imala drugačija tranziciona iskustva od mnogih zemalja Istočne Evrope koje su sada u EU-u. Primera radi, na ovim prostorima još od sedamdesetih postoji revizija, što nije bio slučaj u mnogim drugim istočnim zemljama“, objasnio je on. Torni smatra da je kvalitet znanja ovdašnjih kadrova potvrđen i u radu u inostranstvu, pa su tako zaposleni iz lokalnih KPMG kancelarija odlazili i u druge zemlje među kojima su Češka, Velika Britanija i Južna Afrika, gde su ostvarili vrlo zapažene rezultate.
STANJEPRIVREDE: KPMG je deo „velike četvorke“ (Bigfour) svetskih revizorskih i konsultantskih kuća, uz Deloitte & Touche, PriceWaterhouseCoopers i Ernst & Young. Bruto prihod KPMG-a u prošloj godini iznosio je 15,7 milijardi dolara, a Stiven Spil tvrdi da će biti udvostručen do 2010. Ova kompanija trenutno posluje u oko 150 zemalja i ima oko 104.000 zaposlenih od kojih većina ima visoku stručnu spremu. Najvažnije delatnosti kojima se KPMG bavi jesu revizija, poresko savetovanje, upravljanje rizicima poslovanja i finansijsko savetovanje (procene vrednosti kapitala, analiza dugova prilikom kupovine i privatizacije, forenzičko računovodstvo). Na domaćem tržištu, klijenti KPMG-a su banke (Narodna banka Srbije, Reiffeisen, Volksbanka, Vojvođanska, Meridian i druge) i mnogobrojne kompanije (NIS, Zdravlje Actavis, Lukoil, Henkel Merima, Holcim fabrika cementa, Interbrew Srbija, Karlsberg Srbija, Metro Cash&Carry, Akzent Media, Philip Moris i drugi). KPMG je zastupao i strane kupce u privatizaciji i prodaji mnogih domaćih preduzeća, među kojima je najznačajnija prodaja Delta banke italijanskoj banci Intesa. Zahvaljujući velikoj raznovrsnosti biznisa u kojima se njihovi klijenti nalaze i desetogodišnjem iskustvu poslovanja na ovom tržištu, u KPMG-u smatraju da dobro poznaju domaću privredu. Nina Bulatović zato smatra da se prilike i okolnosti u domaćem poslovnom okruženju menjaju nabolje. „Srpska privreda je na dobrom putu. Ovaj put neće doneti spektakularne promene preko noći, što su neki možda očekivali, ali ovo je put koji je realniji i stabilniji. To je blago, ali stalno kretanje unapred“, kaže ona. Stiven Spil iznosi podatak da su od 1996. do danas, prihodi KPMG-a u Srbiji porasli 22 puta, a broj zaposlenih četiri puta. „U Českoj, koja je približne veličine kao Srbija, imamo oko 400 zaposlenih, a u Srbiji samo devedeset. To je zato što je češka privreda razvijenija i ‘zrelija’. Međutim, smatramo da će ovaj region za desetak godina sustići druge zemlje, pa će broj zaposlenih u Srbiji biti oko 500-600, u više kancelarija koje će se nalaziti u većim gradovima kao što su Niš i Novi Sad“, kaže Spil. Predstavnici KPMG-a su objasnili da su tri trenutno najznačajnije prednosti domaćeg tržišta veliki potencijal rasta, kvalitetni ljudski resursi i „momentum“, odnosno želja da se ide dalje u reformama. Tri najvažnije prepreke daljem razvoju i rastu investicija su nezaokružen pravni sistem, loš rad lokalnih samouprava i trenutna politička situacija. „Zastoji u pregovorima sa EU-om još nisu obeshrabrili strane investitore, ali ukoliko se ovakva situacija produži, to može imati negativan efekat na ulaganja u Srbiju“, objašnjava Nina Bulatović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!