

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


Atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva "supirior", jer je u njemu pronađen atropin


Sigurno najveće priznanje srpskom domaćinu izrečeno za stolom – da mu je rakija dobra – nije moglo da se čuje u kući jednog aleksinčanina, jer su svi koji su probali rakiju završili sa teškim trovanjem, pa čak i jakim halucinacijama.
Da slučaj bude još tužniji, nesrećni domaćin onesposobio je dvojicu pripadnika snaga bezbednosti sa samo dve čašice rakije, a i sam je posle zdravice završio na niškoj endokrinološkoj klinici sa simptomima teškog trovanja, dok je još jedan mladić samo lakše otrovan. Nakon nekoliko dana lečenja i ispiranja želuca svi otrovani su pušteni na kućno lečenje.
Čašica rakije za duže bolovanje bila je dovoljna policajcima aleksinačkog odeljenja unutrašnjih poslova Miroslavu Stevanoviću i Nebojši Stefanoviću ali i domaćinu Draganu Lepojeviću i meštaninu Ivanu Vojinoviću. Svi oni nisu mogli da odbiju poznato gostoprimstvo u Srbiji i ne popiju po čašicu rakije od koje su im se povremeno javljale jake halucinacije.
„Na kliniku su primljena tri pacijenta sa jakim simptomima atropinizacije, odnosno trovanja atropinom“, kaže direktorka Klinike za endokrinologiju Milica Pešić.
Sanitarna inspekcija Nišavskog okruga o slučaju trovanja u aleksinačkom domaćinstvu nije bila obaveštena, mada po zakonu nisu ni bili dužni da reaguju jer je u pitanju „malo kućno trovanje“. Rezultati toksikološke analize rađene na Institutu za sudsku medicinu u Nišu prosleđeni su policiji koja nije komentarisala slučaj niti o njemu obavestila javnost.
Otrov atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva „supirior“, jer je u njemu pronađen atropin. Otrov je tada pronađen u hmelju od kog je proizvedeno ovo piće, u tankovima kao i u flašama s pivom.


Niška Klinika za endokrinologiju i Očna klinika imale su dva ozbiljnija pacijenta, koji su se žalili ne samo na stezanje u grlu već i na slepilo. Nakon nekoliko analiza i tvrdnji tadašnjeg rukovodstva pivare da ne znaju o čemu je reč, stigli su rezultati sa VMA gde je jasno utvrđeno da se u niškom pivu nalazi atropin. Nakon toga policija, koja takođe nije imuna na trovanje atropinom, preuzima slučaj i tadašnji rukovodioci pivare završavaju sa krivičnim prijavama za zloupotrebu službenog položaja i nesavesnog poslovanja.
Bogata istorija trovanja alkoholom u niškom kraju upotpunjena je najtragičnijim kada su od trovanja lozovom rakijom umrle 43 osobe dok su 24 zadobile trajne posledice po zdravlje. Rakija je tada, umesto atropinom, bila obogaćena metanolom.
Žrtve trovanja pile su lozovu rakiju domaće proizvodnje niške firme Zoza, čiji je vlasnik Miroslav Živadinović. On je kao krivac za smrt onih koji nisu imali dovoljno para da kupe skuplje alkoholno piće, koje ne mora da označava i kvalitet, najpre osuđen na 15 godina zatvora, a potom odlukom Vrhovnog suda Srbije pušten na slobodu kako bi se sa slobode branio na ponovnom suđenju.
Trovanja alkoholom u niškom kraju možda i nisu previše karakteristična niti najčešća, ali je Niš imao tu nesreću da u Srbiji, zbog Zoze, postane sinonim za lošu rakiju, naročito onu iz domaće proizvodnje.
Atropin se u prirodi nalazi u nekim biljkama, od kojih su, po tome, najpoznatije velebilje, bunika i tatula. U literaturi se često pominje slučaj iz botaničke bašte u Parizu, gde su odrasla deca plevila vrt i jela plod velebilja, zbog čega ih je četrnaestoro umrlo.
Simptomi trovanja atropinom veoma su karakteristični i upadljivi. Pojavljuju se tridesetak minuta po unošenju otrova, nekad i brže. Onaj ko je otrovan oseća gorčinu u ustima i jaku žeđ. Grlo i koža su suvi usled smanjenja sekrecije. Zatim nastaje mučnina, ali obično bez povraćanja.
Najkarakterističniji simptomi su jako širenje zenica i sjaj u očima. Temperatura tela može biti povišena ili, naprotiv, snižena, a puls ubrzan. Mogu nastupiti i ozbiljni poremećaji čula vida, a u izvesnim slučajevima može doći i do slepila.
Karakterističan kompleks simptoma sastoji se u pojavi velike uznemirenosti, sa bunilom, halucinacijama i napadima ludila. U slučaju ozdravljenja, zenice ostaju proširene više dana.
Kod trovanja atropinom nema protivotrova, već je potrebno što pre pokušati da se otrov izbaci povraćanjem ili ispiranjem želuca. Od koristi može biti jaka kafa, a po potrebi i veštačko disanje.
Sigurno najintrigantniji slučaj trovanja atropinom u ovom delu Srbije zabeležen je u Blacu, gde će gorak ukus kafe još dugo osećati direktor i trojica zaposlenih u veterinarskoj stanici u Blacu koji su pili kafu začinjenu atropinom. Njih je atropinom iz kapi za oči trovala blagajnica, zbog narušenih međuljudskih odnosa i zato što su je žrtve šikanirale, što su svi negirali.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve