Atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva "supirior", jer je u njemu pronađen atropin
Sigurno najveće priznanje srpskom domaćinu izrečeno za stolom – da mu je rakija dobra – nije moglo da se čuje u kući jednog aleksinčanina, jer su svi koji su probali rakiju završili sa teškim trovanjem, pa čak i jakim halucinacijama.
Da slučaj bude još tužniji, nesrećni domaćin onesposobio je dvojicu pripadnika snaga bezbednosti sa samo dve čašice rakije, a i sam je posle zdravice završio na niškoj endokrinološkoj klinici sa simptomima teškog trovanja, dok je još jedan mladić samo lakše otrovan. Nakon nekoliko dana lečenja i ispiranja želuca svi otrovani su pušteni na kućno lečenje.
Čašica rakije za duže bolovanje bila je dovoljna policajcima aleksinačkog odeljenja unutrašnjih poslova Miroslavu Stevanoviću i Nebojši Stefanoviću ali i domaćinu Draganu Lepojeviću i meštaninu Ivanu Vojinoviću. Svi oni nisu mogli da odbiju poznato gostoprimstvo u Srbiji i ne popiju po čašicu rakije od koje su im se povremeno javljale jake halucinacije.
„Na kliniku su primljena tri pacijenta sa jakim simptomima atropinizacije, odnosno trovanja atropinom“, kaže direktorka Klinike za endokrinologiju Milica Pešić.
Sanitarna inspekcija Nišavskog okruga o slučaju trovanja u aleksinačkom domaćinstvu nije bila obaveštena, mada po zakonu nisu ni bili dužni da reaguju jer je u pitanju „malo kućno trovanje“. Rezultati toksikološke analize rađene na Institutu za sudsku medicinu u Nišu prosleđeni su policiji koja nije komentarisala slučaj niti o njemu obavestila javnost.
Otrov atropin, za koji doktori sumnjaju da je uzrok trovanja policajaca i njihovih prijatelja, u Nišu se nije prvi put našao u alkoholnim pićima. Pre nekoliko meseci niška pivara je obustavila proizvodnju piva „supirior“, jer je u njemu pronađen atropin. Otrov je tada pronađen u hmelju od kog je proizvedeno ovo piće, u tankovima kao i u flašama s pivom.
TROVANJE ALKOHOLOM: Niš
Niška Klinika za endokrinologiju i Očna klinika imale su dva ozbiljnija pacijenta, koji su se žalili ne samo na stezanje u grlu već i na slepilo. Nakon nekoliko analiza i tvrdnji tadašnjeg rukovodstva pivare da ne znaju o čemu je reč, stigli su rezultati sa VMA gde je jasno utvrđeno da se u niškom pivu nalazi atropin. Nakon toga policija, koja takođe nije imuna na trovanje atropinom, preuzima slučaj i tadašnji rukovodioci pivare završavaju sa krivičnim prijavama za zloupotrebu službenog položaja i nesavesnog poslovanja.
Bogata istorija trovanja alkoholom u niškom kraju upotpunjena je najtragičnijim kada su od trovanja lozovom rakijom umrle 43 osobe dok su 24 zadobile trajne posledice po zdravlje. Rakija je tada, umesto atropinom, bila obogaćena metanolom.
Žrtve trovanja pile su lozovu rakiju domaće proizvodnje niške firme Zoza, čiji je vlasnik Miroslav Živadinović. On je kao krivac za smrt onih koji nisu imali dovoljno para da kupe skuplje alkoholno piće, koje ne mora da označava i kvalitet, najpre osuđen na 15 godina zatvora, a potom odlukom Vrhovnog suda Srbije pušten na slobodu kako bi se sa slobode branio na ponovnom suđenju.
Trovanja alkoholom u niškom kraju možda i nisu previše karakteristična niti najčešća, ali je Niš imao tu nesreću da u Srbiji, zbog Zoze, postane sinonim za lošu rakiju, naročito onu iz domaće proizvodnje.
Atropin
Atropin se u prirodi nalazi u nekim biljkama, od kojih su, po tome, najpoznatije velebilje, bunika i tatula. U literaturi se često pominje slučaj iz botaničke bašte u Parizu, gde su odrasla deca plevila vrt i jela plod velebilja, zbog čega ih je četrnaestoro umrlo.
Simptomi trovanja atropinom veoma su karakteristični i upadljivi. Pojavljuju se tridesetak minuta po unošenju otrova, nekad i brže. Onaj ko je otrovan oseća gorčinu u ustima i jaku žeđ. Grlo i koža su suvi usled smanjenja sekrecije. Zatim nastaje mučnina, ali obično bez povraćanja.
Najkarakterističniji simptomi su jako širenje zenica i sjaj u očima. Temperatura tela može biti povišena ili, naprotiv, snižena, a puls ubrzan. Mogu nastupiti i ozbiljni poremećaji čula vida, a u izvesnim slučajevima može doći i do slepila.
Karakterističan kompleks simptoma sastoji se u pojavi velike uznemirenosti, sa bunilom, halucinacijama i napadima ludila. U slučaju ozdravljenja, zenice ostaju proširene više dana.
Kod trovanja atropinom nema protivotrova, već je potrebno što pre pokušati da se otrov izbaci povraćanjem ili ispiranjem želuca. Od koristi može biti jaka kafa, a po potrebi i veštačko disanje.
Atropin u kafi
Sigurno najintrigantniji slučaj trovanja atropinom u ovom delu Srbije zabeležen je u Blacu, gde će gorak ukus kafe još dugo osećati direktor i trojica zaposlenih u veterinarskoj stanici u Blacu koji su pili kafu začinjenu atropinom. Njih je atropinom iz kapi za oči trovala blagajnica, zbog narušenih međuljudskih odnosa i zato što su je žrtve šikanirale, što su svi negirali.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!