

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Prošlonedeljna Teslina promocija dva nova autonomna modela – „sajberkeba” i „robovana” – postala je jedan od najkontroverznijih događaja godine. Ilon Mask uspeo je u jednom danu da obori vrednost kompanije koju vodi za 60 milijardi dolara, čime je nadmašio samog sebe u sumnjivim poslovnim potezima jer je prethodno kupio Tviter za 44 milijarde


Kada vas pozovu na promociju novog automobila, očekujete da ćete videti neku tehnološku ili dizajnersku inovaciju koja će vas uzbuditi. Ono što ne očekujete je da umesto toga dobijete prognozu života u budućnosti. Upravo to je kompanija “Tesla” uradila prošle nedelje i tržište je reagovalo loše. Ilon Mask uspeo je u jednom danu da obori vrednost kompanije koju vodi za 60 milijardi dolara, čime je nadmašio samog sebe u sumnjivim poslovnim potezima jer je prethodno kupio Tviter za 44 milijarde.
Da ne bude zabune, “Tesla” je predstavila dva nova modela, “sajberkeb” i “robovan”. I nije da nisu tehnološko i dizajnersko čudo. Prvi je automobil, nalik na model tesla S, drugi je minibus nalik na toster. U tehnološkom smislu, promena je u tome što ni jedno ni drugo vozilo nemaju uređaje za upravljanje, volan, papučicu za ubrzavanje (ne možemo je zvati “gas” u električnom vozilu) i kočnicu.
Ilon Mask predviđa da za najviše 50 godina nijedno vozilo neće imati upravljač, sva će se kretati autonomno, pomoću senzora i veštačke inteligencije, na struju. Tako da je “Tesla” predstavila prve takve modele – taksi bez taksiste i kombi bez šofera. Dovoljno je da aplikacijom pozovete vozilo i ono će se pojaviti odnekud, odnosno iz najbliže garaže gde sajber taksiji čekaju i dopunjuju baterije. I to je inovativno, umesto kablom, punjenje se obavlja indukciono, izvor energije ugrađen je u podlogu parking mesta.
To znači da nam više neće biti potrebne ni privatne garaže, niti parking mesta ispred kuće, to jest, sve to će moći bolje da se iskoristi. Verovatno će nam biti potrebno manje automobila jer ih, realno, dnevno vozimo veoma kratko – do posla i sa posla – ostatak vremena automobil provodi parkiran. Mask smatra da to nije praktično i da automobil, čak i ako se odlučimo da budemo vlasnici, može to vreme da bude koristan i zarađuje novac za nas taksirajući druge ljude.
Traženje parking mesta takođe će biti prošlost. Autonomno vozilo će nas dovesti do željene lokacije i onda samostalno produžiti da se negde smesti, na dopunu baterije, čekanje ili da vozi nekog drugog. Robovani će raditi sve to isto, samo za više ljudi, prikazani model može da vozi do 25 osoba, ali i značajan teret, ako mu se povade sedišta.
Dakle, Mask i “Tesla” predviđaju revoluciju i misle da je tehnologija tome već dorasla. Najavljuju da će se prva vozila novih modela pojaviti u prodaji 2027. godine i da će “sajberkeb” koštati manje od trideset hiljada dolara u današnjem novcu.
Razlog što je tržište na to loše reagovalo je taj što je malo onih koji veruju da vozilo bez volana može legalno da se pojavi u svakoj ulici, još manje da može da vrši prevoz ljudi poput taksija. Ali, ako se to i razreši, ostaje pitanje poslovnog modela. Infrastruktura za masovnu upotrebu ovakvih vozila još ne postoji i njen razvoj neće biti jeftin.
Nije najjasnije ni ko je odgovoran ako autonomno vozilo napravi neki prekršaj ili nesreću na putu do parkinga. Mask misli da će takve nezgode biti izuzetno retke jer će kompjuter i senzori bolje upravljati od čoveka, ali nisu sasvim isključene.
Budućnost u kojoj nismo okruženi parkiranim automobilima već zelenim površinama i gde je vozilo sredstvo za kretanje, a ne opterećenje za lični budžet kroz kredite i održavanje, jeste uzbudljiva i lepa. Ali berze traže i da bude bliska i realna.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve