Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Osvojiti Tvrtka i proglasiti ga srpskim, bosanskim ili hrvatskim kraljem znači osvojiti srednjovekovnu državu u Bosni, podići na njoj bosansku, srpsku ili hrvatsku zastavu i poručiti da je ona bila i ostala naša
Ovih dana se kralj Tvrtko I Kotromanić (1338–1391) pridružio već dugoj listi značajnih ličnosti iz političke i kulturne istorije Balkana o čijoj se nacionalnoj pripadnosti vode takozvane identitetske bitke. Da pomenem samo neke najpoznatije: Aleksandar Makedonski, ban Kulin, Skenderbeg, Marin Držić, Njegoš, Ivo Andrić, Nikola Tesla, Milutin Milanković. Reklo bi se da što je ličnost značajnija, to je njena nacionalnost spornija, kao da svoj značaj duguje upravo tome što se teško uklapa u jedan “nacionalni identitet”.
Iako je u ovom društvu jedan od najstarijih, Tvrtko je u njemu pridošlica. Da mu pristupi kandidovala su ga dva impozantna spomenika novijeg datuma, jedan u Tuzli (2012), drugi u Herceg Novom (2013), ali morao je da sačeka da mu spomenik bude podignut i u Sarajevu (29. avgusta 2023), pa da sporenje o njegovom “nacionalnom identitetu” postane politički važno, da se zapodene bitka za Tvrtka. Za pobornike kod nas dominantno nacionalističkog shvatanja države i politike, izuzetno značajna bitka. Jer osvojiti Tvrtka i proglasiti ga srpskim, bosanskim ili hrvatskim kraljem znači osvojiti srednjovekovnu državu u Bosni, podići na njoj bosansku, srpsku ili hrvatsku zastavu i poručiti da je ona bila i ostala naša.
KAKO JE POČELO
Do prvih, uvodnih okršaja došlo je još kad se odlučivalo gde će spomenik biti postavljen. Prvi borci za Tvrtka bili su članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhitekta Anđelina Ošap Gaćinović, članica ove komisije “iz redova srpskog naroda”, bila je odlučno protiv toga da se Tvrtkov spomenik nađe pored zgrade Predsedništva BiH i da u tekstu na postamentu piše “bosanski kralj”. To je, po njenom mišljenju, izvrtanje istorijske činjenice da je Tvrtko bio srpski kralj, to jest “klasično otimanje kulturne baštine jednog naroda, kome on, u stvari, pripada”. Zbog njenog protivljenja, Komisija nije dala saglasnost da se spomenik podigne ispred Predsedništva BiH, ali se on ipak tu našao kao privremeno rešenje. To je Anđelina Ošap Gaćinović u intervjuu “Glasu Srpske” (3. septembar 2023) rezignirano prokomentarisala: “U Sarajevu će početi da prisvajaju i ikone”.
Za njenog kolegu u Komisiji “iz redova bošnjačkog naroda”, arhitektu Faruka Kapidžića, dolazak “bosanskog kralja Tvrtka” na mesto pored Predsedništva BiH predstavlja veliku i radosnu pobedu hiljadugodišnje bosanske države: “Rezultat dvogodišnjeg rada svih uključenih u realizaciju spomenika”, poručio je on preko Fejsbuka, “vidi se i ostavlja ushićenje na svakoga ko voli hiljadugodišnju državu Bosnu. Isto tako izaziva bijes i gorčinu na svakoga ko na silu hoće da je stariji od iste”.
Bitka za Tvrtka se rasplamsala kad su se u nju uključili političari. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, pozdravljajući dolazak Tvrtka u njen grad, u pobedničkom tonu je naglasila da je “bosanski kralj” sada na pravom mestu, ispred Predsedništva BiH, “ondje gdje i pripada”. Na to je ljutito reagovao predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. On je spomenik u Sarajevu osudio kao još jednu krađu srpskog identiteta, izvedenu onako kako lopovi obično rade, pod okriljem noći. “Zamislite”, rekao je Dodik u izjavi za RTRS, “to se u toku noći postavlja, krijući se. Znači, kradete identitet. Niste bili sigurni kako ćete to da izvedete ako to radite tokom dana”.
U bitku za Tvrtka odmah se uključio i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke. On je u nalogu na Fejsbuku osuo paljbu na svoju sarajevsku koleginicu: “Prisvajanjem srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Кotromanića”, poručio je on, “gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine”.
To se ne može trpeti i mirno posmatrati. Zato je gradonačelnik Banjaluke podigao uzbunu, pokrenuo kontraofanzivu. Obećao je da će njegov grad “ispraviti nepravdu koju je načinilo Sarajevo” tako što će Tvrtku i u tom gradu biti podignut spomenik sa istinom o njegovoj srpskoj srži ispisanoj na postamentu.
PREBROJAVANJE, PA MOBILIZACIJA
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve