Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Kao što je 2021. i prethodnu godinu obeležila pandemija korona virusa, 2015. godina ostaće upamćena po izbegličkoj krizi. Naizgled iznenada, stotine hiljada izbeglica i migranata iz azijskih i afričkih država, uglavnom razorenih ratovima i siromaštvom, našlo se na kapijama Evrope. Te kapije su, od Turske, Grčke, preko Makedonije, Srbije, Mađarske, potom Hrvatske, Bugarske, popuštale jedna za drugom, i više od milion ljudi je stiglo do svog željenog cilja – sanjanog mirnog i boljeg života u državama Zapadne i Severne Evrope.
Govorilo se tada da je gigantski izbeglički talas promenio sve zemlje na putu kojim se kretao i u koje je stigao. Onda je Evropska unija počela da diže barijere, počev od Turske, u koju se slivala nepresušna reka izbeglica, potom u svakoj od država na Balkanskoj ruti, a na granicama nekih od članica Unije, poput Mađarske, iznikli su pravi zidovi. Talas se smanjio, sporadične krize izbijaju na različitim tačkama kontinenta, poput skorašnje na belorusko-poljskoj granici, ili prošlogodišnje na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Bihaća, ali sve to, na prvi pogled, ne deluje ni približno kao “veliki talas” iz 2015.
Međutim, ono što se kolokvijalno zove “izbeglička kriza” očigledno je mnogo dublji proces. I pored naizgled nepremostivih prepreka na putu, reka izbeglica konstantno teče prema Evropi, u manjem ili većem broju. A ta reka, osim ljudske patnje, ima i svoje neodvojive propratne efekte, poput krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.
Projekat “ Trgovina ljudima – Izazovi pred Srbijom” sufuinasiran je iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja.
Izneti stavovi ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve