img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Piksla

31. oktobar 2001, 23:31 Miloš Bobić
Copied

Etimologija reči u govornom jeziku često je nedokučiva. Na primer: „Dok si reko’ piksla“ je svojevremeno u beogradskom kolokvijalnom govoru bilo popularno i odlepljeno merilo za brzinu. Piksla bi svakako bila bolja metafora za otpad, trunje i smrad. Naravno, u tome nema ni trunke beogradske odlepljenosti. „Smrdi kao piksla“ bilo bi nedvosmisleno i jasno upozorenje da treba odmeriti dobru distancu od onog na šta se opis odnosi. Razlika između pepeljare i piksle nikada nije jasno definisana pa tako ni upotreba ova dva termina u različitim situacijama. Takođe se ne zna pouzdano odakle ovaj drugi naziv za predmet u koji se otresa pepeo cigarete, bacaju sitni otpaci i ispoljavaju sitne piromanske strasti. Nakupljena palidrvca šibice neki vole da potpale i tako naprave malu lomaču na kojoj sagorevaju dokazi vlastitog poroka ili bar olako potrošenog vremena. U većini jezika imenica pepeljara je kovanica proizašla iz korena „pepeo“. Piksla sa tom logikom očito nema nikakve veze. Jedino objašnjenje se nazire u sferi drugog poroka, koji je najčešće neodvojiv od pušačkog – kocke. Elem, u tradiciji ove sportsko – poročne discipline postoji običaj da se domaćinu prostora u kome se obavlja kockarski ritual ostavlja sitniš koji igrači uplaćuju na početku svake nove igre. Može se pretpostaviti da je procenjeno kao nedolično reći da je domaćinu ostavljena pepeljara. On zato kupi pikslu. U boljim kućama pikslu nosi onaj ko ima kartu u talonu. Ovaj džentlmenski običaj je mnogima pokrio gubitak u samoj igri i povećavao njenu draž unošenjem paralelne radnje u kockarsku dramu. Pepeljara je praktična posuda i eneterijerski objekat, isto koliko i šerpa ili tiganj. Za razliku od drugih kućnih predmeta ona ima simboliku minijaturnog i kratkoročnog arheološkog nalazišta. Sve popušene cigarete, čačkalice, koštice maslinki, podsečeni nokti, ispale plombe… obreće se u njoj i tamo ostati sve dok nekom ne zasmeta kipuća gomila otpada. Način pražnjenja je pitanje kulture i govori o naravima. Većina je prazni u kantu za otpatke, što je hijerarhijski, ekološki i higijenski u redu, neki j prosipaju u klozetsku šolju, ispitujući još koji trenutak sadržaj, a ini je prazne kroz prozor. Sa njima je i najviše problema. Međutim, njih treba gledati kao ljude na višem stepenu evolucije od grupe koja pikavce baca direktno kroz prozor, ne gubeći vreme na nepotrebne pokrete i pranje pepeljare. Smrad pune pepeljare je neuporediv sa bilo čim. Opušci smrde kao da ih je naručilo društvo za borbu protiv pušenja. Tog smrada se gade koliko nepušači toliko i pušači. Prvi to koriste i kao argument protiv pušača, koji u opštoj defanzivi smrad pepeljare prećutkuju, izbegavajući tako proširenje sukoba i dalje slabljenje vlastite pozicije u njemu. U borbi protiv pušača smrad je sumnjiv argument – smrdi i kanta za otpatke sa ostacima najukusnije gozbe. Uz to, privlači muve. One se, međutim, ne lože na pepeljare. Pepeljara je dobar drug za kafanskim stolom, a ponekad i drag saputnik na putu do kuće. Kradu se neštedimice, kako zbog svoje ukrasno-praktične funkcije tako i zbog značenja cenjenog suvenira. Naravno, ne kradu se iz drugih domova već iz kafea gde se izlažu u svrhu rasipanja otpadaka i istovremeno se koriste kao reklamni objekti. Odatle ih rado ponesu čak i nepušači. Zato se i u nepušačkim kućama može videti pepeljara zapanjujućih oblika, od još čudnijih materijala koja se ugnjezdila na rukom vezenoj šustikli iz Studenjaka. Siguran znak da se ona ne koristi onoliko koliko odraz njenog simboličkog, gotovo statusnog značenja. Pepeljara je ukrasni predmet. Malo i jeftino sredstvo za poboljšanje utiska o imanju, kao i keramička balerina iz Amsterdama i plastična gondola iz Venecije. Njeni oblici najrečitije govore tome u prilog – mesingana, sa dodacima malog točka lokomotive, krilcima koja izlaze iz njegove osovine i reljefnim slovima DZ; muva od gusa, sa krilima u koje se otresa pepeo (ove sam se kao dete do zla boga plašio), skulpturalni stakleni oblici u bojama duge; jednostavne, okrugle od tamnog stakla sa naštampanim logoom Marlboro, Winston ili Schweppes; keramičke sa izraženim pretenzijama keramičarske umetnosti, najčešće sa ćoškovima nedostupnim pri pranju; kristalne sa reljefima koji takođe zadaju glavobolju domaćicama sa većim higijenskim ambicijama; metalne, jednostavne i jeftine i po ceni i po izgledu, koje, u principu, u kafeima zamenjuju luksuznije ali već pokradene pepeljare; lulaste, široke u obliku tanjira za supu, bez besmislenih nareza za ostavljanje cigarete i sa plutanim čepom za otresanje lule u sredini… Zašto proizvođači pepeljara njihovom veličinom pokušavaju da pariraju veličini stolova ostaje zagonetka, a formalizam se ovde nameće kao jedini razuman odgovor. U svakom slučaju, kreativna imaginacija u oblikovanju pepeljara je bogata, odslikava mnoštvo različitih vizuelnih kultura i istovremeno je jasno ograničena svetom realnih iskustava. Nekada je pušenje bilo privilegovan porok, znak dobrostojeće porodice i ljudi zamišljenih nad važnim pitanjima društva i sveta. Ali, to su pitanja iz domena pušenja. U svakom slučaju, pepeljara je recidiv tih srećnih vremena slobodnog ličnog izbora poroka. Poroci su danas sistematizovani i zavisni od prioriteta makroekonomije. Baš zbog ovog poslednjeg, i pored opšteg ataka na pušenje, pepeljara preživljava po cenu da je na njoj otisnuta reklamna svetinja. Tako se, bar u srpskom jeziku, ostvaruje i semantičko jedinstvo piksle i pepeljare.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
22.oktobar 2025. Lazar Stojanović

Čemu čaj?

16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure