Temperature su krajem ove zime bile visoko iznad proseka, pa su pojedine sorte voćaka procvetale deset dana ranije. To je, ipak, loša vest za poljoprivrednike jer vremenska prognoza govori da će narednih dana ponovo biti mraza.
Strahuje se da bi mogao da se ponovi scenario od prošle godine, kada je rod bio smanjen za oko 150.000 tona različitog voća, a da je to samo jedna u nizu loših godina u voćarstvu.
„Budio sam se ranije noću, ali sada više ne“, priča Tomislav Jelić. Kaže, nešto prebaciš u glavi i shvatiš da je na kraju pitanje sreće hoće li voćnjak bogato roditi ili će sve pomlatiti mraz ili grad.
Jelić u Miokovcima kod Čačka ima najviše jabuke, manje kruške i trešnje. Svojim očima gleda kako se klima menja.
Nekad je, seća se, kao dete celu zimu provodio u sankanju i grudvanju, a danas deca jedva vide sneg. Februar 2024. bio je najtopliji ikad, bilo je i po dvadeset stepeni, pravo proleće.
Za voće je to bio signal da pusti pupoljke i procveta. „Krenulo je 25 do 30 dana ranije u odnosu na pedesetogodišnji prosek“, rekao je Jelić za prošlogodišnji njuzleter Međuvreme.
Na udaru vremena najviše je kajsija
Još od 2012. godine, od kada prati uticaj klimatskih promena na voćke, voćari u Srbiji se suočavaju sa poznim prolećnim mrazevima, kaže profesor Zoran Keserović za RTS.
Cvetanje je ove sezone, objašnjava, poranilo desetak dana u odnosu na prosečne godine, ali je, istovremeno, počelo desetak dana kasnije u odnosu na prošlu.
„Ove godine imamo dva problema. Jedan što sada u vreme cvetanja nije bilo leta pčela, nema bumbara, slabo je oprašivanje i to će uticati na smanjenje količine plodova. S druge strane može da se desi da niske temperature oštete voćke, pre svega, kajsiju“, navodi Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.