img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tekući problemi

Snabdevanje vodom: Ogromna potrošnja, prastare cevi, havarije, a ima i krađe

19. avgust 2024, 09:34 Mila Stojanović, Ana Trujić
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Vanredna situacija u mnogim gradovima Srbije tokom leta
Copied

„Vreme“ se raspitalo u lokalnim vodovodima širom Srbije kako teče snabdevanje vodom tokom ovih velikih vrućina. Odgovori o stanju sistema vodosnabdevanja su delimično poražavajući

Po tropskim vrućinama Majdanpek je danima bez vode. Zbog nestašice je proglašeno vanredno stanje. Direktor lokalnog vodovoda je izjavio da će građani imati vodu u periodu od 6 do 10 i od 14 do 18 časova.

U Kragujevcu vode ima, ali zna da bude – žuta. Iz gradskog vodovoda poručuju da je ispravna. Uzrok obojenosti vode, kako je za Betu izjavio direktor vodovoda Nebojša Jakovljević, jeste povećana potrošnja zbog čega je povećan pritisak vode kroz cevi koje su u proseku stare 40 godina.

Problem sa restrikcijama imali su i meštani Topole, Šapca, Aleksinca i drugih gradova u Srbiji. U danima kada temperatura ide do četrdeset stepeni, mnogi građani nisu imali vodu, a drugi su bili ograničeni sa upotrebom.

„Vreme“ se raspitalo kakva je situacija u gradovima širom Srbije.

Problemi u Barajevu

„Voda ponekad nestane, pogotovo leti, ali ne čekamo dugo na sanaciju kvarova“, kaže nam Ivana iz Grocke.

Iako nadležni kažu da je voda u ovom beogradskom naselju ispravna za piće, većina ljudi kupuje flaširanu. „Jer je ukus čudan i samo je koristimo za tuširanje, pranje veša i navodnjavanje.“

Beogradski vodovod u danima toplotnog talasa beleži povećanu potrošnju vode. Za „Vreme“ kažu da je snabdevanje stabilno i da restrikcija nema.

„Trenutno, jedina tačka sa delimičnim problemima u snabdevanju vodom su rubni delovi Opštine Barajevo“, kažu iz vodovoda i dodaju da je uzrok višestruko povećana potrošnja.

Prosečna potrošnja celog barajevskog dela obično ne prelazi 200 litara u sekundi, dok sada potrošnja ide i preko 700 litara u sekundi.

Ima i krađe vode

Period tropskih temperatura nije jedini razlog za nestanak vode u domaćinstvima.

„Do kvarova dolazi usled kombinacije različitih faktora, kao što su starost legalno izgrađenih mreža, izuzetno nizak kvalitet izgrađenih nelegalnih mreža, enormna potrošnja vode, nagle i učestale oscilacije protoka i pritiska u cevima, neadekvatno i neodogovrno izvođenje građevinskih radova od strane pojedinih izvođača, nelegalna priključenja na vodovodnu mrežu, krađa vode i još mnogo toga“, nabrajaju za „Vreme“ iz novosadskog vodovoda.

Dodaju da grad i prigradska naselja koja su u njihovom sistemu vodosnabdevanja  dnevno troše preko sto miliona litara vode.

U krajevima kao što je Užice, koji su poznati po proizvodnji malina, voda je preko potrebna jer suše mogu biti kobne po poljoprivrednike.

Iz užičkog vodovoda saopštavaju da se u jeku berbe malina u prigradskim i seoskim područjima javlja do pet puta veća potrošnja od one iz aprila ili maja. No, do sada nisu imali potrebe za restrikcijama.

Velike potrošače tolerišu dok njihova potrošnja vode ne ugrožava druge. Međutim, kada se situacija promeni, vodovod upućuje apel i upozorenje. Ako potrošači ne prihvate, bivaju isključeni iz vodosnabedvanja.

„U sistemu imamo cevovoda koji su postavljani još 1938. godine, ali nije to najveći problem jer su ti cevovodi često u boljem stanju nego oni ugrađeni osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka“, kaže nam Duško Ljujić iz užičkog JKP „Vodovod“.

„Upravljamo sa preko 450 kilometara različitih cevovoda gde savladavamo preko 450 metara nadmorske visine, od najniže do najviše tačke. Potpuno je jasno koliko je sistem komplikovan i zahtevan“, dodaje on.

Mnogo veća potrošnja

U Kragujevcu nam kažu da se broj havarija tokom vrelih dana i suše povećao za 35 odsto u odnosu na ostatak godine.

Osnovni uzrok havarija, kako kažu, jeste povećana potrošnja vode što rezultuje jačim i bržim protokom kroz vodovodne cevi. Grad Kragujevac se snabdeva vodom kroz reni bunare na Velikoj Moravi i dva veštačka akumulaciona jezera (Gružansko i Grošničko). Usled suše drastično je opao nivo vode na jezerima i reci.

„Dodatni problem stvara i sleganje zemlje kao posledica suše“, kaže nam izvršni direktor za održavanje mreže Trajko Stanić. Kaže, onda se podrazumeva da se havarije najpre dese na starijim instalacijama.

Tokom trećeg toplotnog talasa potrošnja vode na nivou celog grada se prosečno uvećala za četvrtinu. Na seoskom području procenat je znatno viši.

„Kod pojedinih potrošača nastanjenih na geodetski najvišim tačkama, kao posledica uvećane potrošnje, dolazilo je do povremenog umanjenja pritiska vode u špicevima potrošnje“, dodaje Stanić i naglašava da do planskih restrikcija nije dolazilo i da se nadaju da ih neće biti.

Slučaj Topole, Šapca kao i Aleksinca u kojem je bila proglašena vanredna situacija zbog havarije na cevovodu u neposrednoj blizni postrojenja za preradu vode „Bresje“ ostaje nedorečen jer tamošnji vodovodi nisu odgovarali na upite „Vremena“.

Kako Južne vesti saznaju, aleksinački vodovod saopštio je da su analize pokazale da je voda ispravna za piće, što znači da će nakon 13 dana građani Aleksinca na svojim česmama moći da očekuju vodu.

Zrenjanin – priča za sebe

Zrenjanin, grad sa zatrovanom vodom, maltene je prestao da bude vest. „Ima mnogo uzroka, ali bih izdvojila potpuno zanemarivanje ulaganja u infrastrukturu, generalnu devastaciju Zrenjanina i politiku iznad struke“, kaže za „Vreme“ profesorka sociologije u Zrenjaninu Senka Jankov i objašnjava da je tema o ispravnosti vode prestala da zanima i vlast i opoziciju.

„Nestašice vode u Zrenjaninu nisu vezane za godišnje doba već mnogo više za trajnost i izdržljivost popravki – ne samo na vodovodnim cevima već i na gradskim pumpama i trafo-stanicama“, poručuje Jankov.

Česte vesti na sajtu Vodovoda i kanalizacija u Zrenjaninu jesu „havarije“, kvarovi, zatvorene ulice koje signaliziraju radove na novim cevima, pucanje cevi i saniranje mreže.

Uzrok havarija, kako za „Vreme“ iz vodovoda objašnjavaju, jesu starost mreže i obično se kvarovi saniraju za tri do četiri sata. Neracionalna potrošnja bila je najizraženija između 18 časova i 22 časa.

„Oko tri četvrtine mreže je urađeno od azbestno-betonskih cevi što je izrazito loše jer je azbest zabranjen za upotrebu. Deo je od plastičnih cevi i mali deo su livene cevi. Najveći nedostatak je slaba propusna moć u nekim delovima mreže, starost veća od 30 godina“, poručuje Miroslav Paunov, član Zeleno-levog fronta iz Zrenjanina.

Koliko nestajanje vode uopšte utiče na građane Zrenjanina i deo Vojvodine, kada kako ukazuju Paunov i Senka, voda i nije ispravna za piće?

Voda kako Paunov objašnjava sadrži prekomerne količine arsena, visok sadržaj gvožđa, amonijum jona, natrijuma i visok sadržaj organskih materija, a na pojedinim lokalitetima je uočeno prisustvo metana.

„Područje uske zone na liniji Zrenjanin-Žitište se izrazito odlikuje navedenim lošim hidro hemijskim karakteristikama. Zabrana za korišćenje je uvedena 2004. godine“, podseća Paunov.

Tema koja ne brine politiku

Nestašica i neispravnost vode širom Srbije najviše se ispoljavaju tokom vrućina. Vodovodi uveravaju da je sve pod kontrolom, ali apeluju na racionalno korišćenje.

Sama priča o problemu nije rešenje, potrebni su konkretni planovi i zainteresovanost vlasti i opozicije.

„Notorni problem je nedostatak novca za komunalnu infrastrukturu, slaba politička volja da se reše problemi, verovatno jer je politički neatraktivna tema, a zdravstveni problemi konzumiranja neispravne vode imaju kumulativni efekat, ne pokazuju se u kratkom vremenskom periodu“, zaključuje Jankov.

 

Tagovi:

Majdanpek vođa Vodosnabdevanje Vodovod Restrikcija vode Kragujevac Barajevo Suša
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Hronika

17.novembar 2026. B. B.

Pilot Vojske Srbije poginuo u padu aviona

Reč je o avionu "Mig-29", koji je pripadao 204. vazduhoplovnoj brigadi stacioniranoj na aerodromu u Batajnici

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Komentar
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure