img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Vladimir Putin objavio delimičnu mobilizaciju: Još 300.000 ruskih vojnika za Ukrajinu

21. septembar 2022, 10:08 J.H.
Foto: Antti Aimo-Koivisto/Lehtikuva via AP
Copied

Moskva će sve svoje resurse upotrebiti da "oslobodi" ruske teritorije i odupre se Zapadu koji je "prešao svaku granicu", hoće da "uništi Rusiju, da porobi rusku državu i zavlada svetom", rekao je ruski predsednik u obraćanju naciji. Podržaće "većinsku odluku naroda" u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju o priključenju Rusiji na referendumu koji će se održati od 23. do 27 septembra

Rusija je bila primorana da reaguje na uspeh ofanzive ukrajinske vojske na istoku Ukrajine. Ruske trupe se povlače duž cele linije fronta. Kijev je najavio i novu ofanzivu na jugu Ukrajine čiji je cilj oslobađanje  Hersona i Marijupolja.

Pod pritiskom poraza ruskih trupa na terenu, predsednik Rusije Vladimir Putin je u sredu proglasio delimičnu mobilizaciju koja na snagu stupa odmah i potpisao odgovarajući dekret.

„Da bismo zaštitili našu domovinu i naš intergritet, smatram da je neophodno da podržim delimičnu mobilizaciju“, rekao je Putin u govoru koji su prenosile ruske televizije. Prehodno je Ministarstvo odbrane predložilo ovu meru.

Putin je naglasio da se radi o „delimičnoj“, a ne o „opštoj“ mobilizaciji. Ona se odnosi na rezerviste, na građane koji su već bili služili vojni rok.

„Mi moramo da odbranimo ruske teritorije“, rekao je Putin, cilj je da se „oslobodi“ istočnoukrajinska regija Donbas.

On je okrivio Zapad da ne želi mir između Ukrajine i Rusije, jer želi da „uništi“ Rusiju, a Rusija će iskoristiti „sve svoje resurse“, da zašti svoj narod. Putin nije precizirao da li pod „svim resursima“ podrazumeva i nuklerane resurse.

Predsednik Rusije je rekao da će Rusija povećati proizvodnju oružja i da je već naložio da se u tu svrhu obezbede finansijska sredstva.

„Nuklearane ucene Zapada“

Rekao je Putin i da je „Zapad prešao svaku granicu“, da neodgovorni političari govore o isporukama ofanzivnog naoružanja Ukrajini.

„Rusija će, kao i do sada, zaustaviti sve koji teže da vladaju svetom, prete raspadu i porobljavanju ruske države. Zapad je krenuo na nuklearne ucene, upotrebu oružja za masovno uništenje protiv Rusije“, naveo je ruski predsednik, a prenosi Sputnjik.

On je rekao i da glavni ciljevi operacije u Ukrajini ostaju nepromenjeni da je Luganska Narodna Republika u potpunosti oslobođena, a Donjecka Narodna Republika delimično. Prema njegovim rečima, u pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i podrška sunarodnika da sami odluče o svojoj budućnosti.

„Specijalna operacija je bila neophodna radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“, istakao je Putin.

Dva miliona ruskih vojnika u rezervi

Ministar odbrane Sergej Šojgu je objasnio da se mobilizacija odnosi na oko 300.000 ljudi koji su već služili vojsku ili imaju vojničko iskustvo. Studenti neće biti regrutovani, ova mobilizacija se ne odnosi ni na regrute koji upravo služe vojni rok.

Šojgu je prvi put posle nekoliko meseci govorio o broju u „konfliktu“ poginulih ruskih vojnika i rekao da ih ima 5937. Ukrajina i zapadni posmatrači polaze od daleko većeg broja ruskih žrtava.

„Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom, već sa celim kolektivnim Zapadom“ izjavio je Šojgu, a prenosi Sputnjik. Jer, Zapad isporučuje ogromnu količinu oružja Ukrajini i ono se koristi za napade na civilno stanovništvo.

„Oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO-a, rade u interesu Ukrajine“, rekao je Šojgu i dodao da je Ukrajina već izgubila pola vojske – više od 100.000 ljudi – 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih. Kaže da Rusija ima ogromne mobilizacione resurse. Prema navodima agencije Rojters, Rusija ima u rezervi oko dva miliona vojnika.

Referendumi o priključenju Rusiji

Proglašenju delimične mobilizacje je prethodila objava takozvane Donjecke i Luganske narodne republike o održavanju referenduma o pristupanju Rusiji. Šef separatističkog parlamenta u Lugansku Denis Miročenko je rekao agenciji Interfax da će se referendum održati od 23. do 27. septembra.

Šef ruske uprave u regiji Herson na jugu Ukrajine takođe je u isto vreme najavio glasanje o priključenju Rusiji, kao i u okupiranom delu Zaporožja, piše nemački “Špigel”.

Putin je rekao da će Rusija  „podržati odluku koju bude donela većina stanovnika u narodnim republikama Lugansk i Donjeck, kao i u oblastima Herson i Zaporožje“.

Na Zapadu se ovi referndumi tumače kao odgovor Rusije na aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu na istoku zemlje. Po sličnom principu he Rusija 2014. bila anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

J.H./Sputnjik/CNN/BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

zapad rusija specijalna vojna operacija oslobađanje ruskih teritorija ukrajinska ofanziva odgovor rusije ruska vojska ukrajina mobilizacija u rusiji mobilizacija rusija delimična mobilizacija rusija Vladimir Putin putin mobilizacija Sergej Šojgu referndum donjeck i lugansk Treći svetski rat ruski rezervisti Rat u Ukrajini 300.000 ruskih vojnika Zaporožje govor vladimir Putin Herson
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Rumunije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure