img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Uticaj Rusije na Srbiju: Dvostruka igra naprednjačke vlasti

23. septembar 2022, 16:36 M.N.
Foto: Zoran Žestić/Tanjug
Copied

Uticaj koji Rusija ima u bezbednosnom sektoru u Srbiji često je prisutan uz punu saglasnost srpskih vlasti. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin je čovek za vezu sa ruskim bezbednosnim sektorom

Uz podsećanje na medijske navode da su Srbija i Rusija navodno formirale „radnu grupu za zajedničku borbu protiv obojenih revolucija“, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku Predrag Petrović je rekao za Demostat da se vide posledice delovanja na zajedničkim ciljevima i interesima.

„Postoje informacije da su neke ekstremne desničarske organizacije, grupacije i pojedinci finansirani iz Rusije i preko oligarha Konstantina Malofejeva, ali mnogo je bitnije šta vlasti u Srbiji rade da bi se to sprečilo“, ukazao je Petrović za Demostat.

A „ne rade ništa“, smatra, „već to koriste za svoje svrhe, dozvoljavaju usmeravani uticaj Rusije kako bi se Zapadu predstavili kao jedina moguća zdrava vlast“.

Objašnjava da je teško proceniti koliki je tačno uticaj Rusije na bezbednosni sektor u Srbiji, ali taj uticaj je često prisutan uz jasnu saglanost srpskih vlasti, a režim svakako direktno kontroliše određeni broj ekstremno desničarskih organizacija i partija, kao što je Srpska desnica Miše Vacića, dok drugima pokušava da manipuliše i dozvoljava im veći prostor za delovanje. To im služi da Zapadu pokažu da je Srbija pod autentičnim uticajem i pritiskom Rusije i da neke odluke, poput uvođenja sankcija Rusiji ili zauzimanja oštrijeg stava, ne može da donosi, jer Rusija lako može da destabilizuje Srbiju.

Prisluškivanje ruske opozicije

Petrović je rekao da je postojala informacija da je sastanak ruske opozicije u Beogradu bio prisluškivan i da je to prosleđeno ruskoj strani, što spada u bilateralnu saradnju između dve službe.

Kaže da srpska služba ili samostalno sazna da ruska opozicija ovde organizuje sastanak pa to snimi i pošalje, ili dobije molbu od prijateljske službe iz Rusije da nadzire i snimi sastanak i prosledi te snimke Rusiji.

Radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija

Uz ocenu da režim u Srbiji voljno sarađuje sa Rusijom i na bezbednosnom planu, glavni urednik nedeljnika „Vreme“ Filip Švarm kaže da navodna „radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija“ nije ozbiljna priča jer, da jeste time se ne bi bavio Vulin. „Da je uspostavljena ozbiljnija saradnja, bio bi Vučić direktno uključen u to, ne bi Vulin to radio“, te da Vulin to koristi za „samopropagandu“, jer, podseća Švarm za Demostat, „vlast u Srbiji je odahnula kada Sergej Lavrov nije došao u Beograd“.

Švarm ne misli da Rusija ima veliku agenturu u Srbiji, kao ni mogućnost da to u Srbiji održava, ali da postoji potreba režima da u svakoj prilici izađe u susret Rusiji, pa i kad je reč o bezbednosti.

Specijalni odnosi sa Rusijom

Bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić navodi da Rusija ima veliki interes u regionu Zapadnog Balkana i da su ruske službe prisutne, posebno u Srbiji.

„Srbija ima specijalne odnose sa Rusijom, od istorijskih, duhovnih do najnovijih veza uspostavljenih između službi po raznim osnovama, uključujući i Ruski humanitarni centar u Nišu“, kaže Đukić.

O prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji govori i da su neke afere ostale nedorečene, poput afere sa ruskim špijunom koji je uhvaćen u Zemunu, a čiji epilog nije poznat.

Đukić podseća i da su sve zemlje, uključujući i one susedne Srbiji, promenile odnos prema Rusiji, pa je tako Rusiji najbliža zemlja u regionu, Bugarska, proterala ruske diplomate iz zemlje pod optužbom da su strani špijuni, dok iz Srbije, kako kaže, nisu proterani ni kriminalci, a kamoli bezbednjaci.

„Evo samo tih nekoliko činjenica govore o prisustvu ruskog bezbednosnog faktora u Srbiji i koliko se Srbija nalazi pod njihovom kontrolom“, navodi Đukić za Demostat i podseća da su radikali uvek bili najjači eksponent ruskog interesa u Srbiji, od momenta kada su osnovani.

Đukić je zaključio da ministar policije Aleksandar Vulin ne bi mogao da održava takve veze sa Rusijom da mu Vučić to ne dozvoljava.

M.N./FoNet/Demostat

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vulin rusija ambasador srećko đukić Beogradski centar za bezbednosnu politiku ezbednosne agencije rusija srbija Filip Švarm konstantin malofejev Miša Vacić predrag petrović prisluškivanje ruska opozicija radna grupa za zajedničku borbu protiv obojenih revolucija ruski špijuni srbija ruski uticaj na srbiju rusko srpsko odnosi sergej lavrov srbija specijalni odnosi rusija srbija srpska desnica rusija srpsko ruski odnosi uticaj moskve na srbiju uticajruskih službi na srbiju veza rusije sa srbijom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure