Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) usvojio je u sredu izveštaj stalnog izvestioca EP Tonina Picule za Srbiju za period 2023. i 2024. godine, a iako dokument potvrđuje stratešku posvećenost Srbije evropskim integracijama, istovremeno ukazuje na ozbiljne nedostatke u ključnim oblastima, kao što su vladavina prava, pravosuđe i usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije.
Kao posebno zabrinjavajući, navedeni su sistemski problemi koje su istakli studentski protesti širom Srbije.
Uz zabrinutost zbog navoda o ograničavanju građanskih sloboda, nedostatku institucionalne i finansijske transparentnosti, kao i o političkim pritiscima na akademsku zajednicu, u izveštaju su osuđene „neosnovane optužbe srpskih vlasti“ da su zemlje članice EU bile uključene u organizovanje studentskih protesta u cilju izazivanja „obojene revolucije“.
Izveštaj se osvrće i na probleme u oblasti slobode medija, izražavajući zabrinutost zbog nedovoljne transparentnosti vlasništva nad medijima i finansiranja.
Evropski parlament izražava saučešće porodicama nastradalih u tragediji u Novom Sadu i poziva na „otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka nakon istrage koju sprovode nadležne vlasti“.
Nisu procesuirani krivci za Banjsku
Naglašena je potreba za poštovanjem prethodno postignutih sporazuma Beograda i Prištine, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština, kao i za hitnim procesuiranjem odgovornih za teroristički napad u Banjskoj 2023. godine. Ukazano je da Srbija još uvek nije procesuirala krivce, pre svega Milana Radoičića.
Poslanici u Spoljnopolitičkom odboru usvojili su i 33 amandmana, koji se uglavnom odnose na kritiku Srbije zbog bliske saradnje sa Ruskom Federacijom i izbegavanja uvođenja sankcija toj zemlji.
„EP ponavlja svoj stav da pristupni pregovori sa Srbijom treba da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama koje se odnose na EU, posebno u oblasti ‘osnova’“, navedeno je u jednom od amandmana koji je postao sastavni deo izveštaja.
Poslanici traže od Evropske komsije da bude jasnija i oštrija prema vlastima u Srbiji, izražavajući zabrinutost u vezi sa njenim pomirljivim pristupom u kontekstu nazadovanja zemlje u vladavini prava, demokratiji i osnovnim pravima. Evropska komisija pozvana je da koristi „jasniji jezik, dosledno se baveći značajnim nedostatkom napretka, pa čak i nazadovanjem, zadržavajući osnovne vrednosti EU”.
Spoljnopšolitički odbor EP usvojio je i dva amandmana bugarskih poslanika iz Evropske narodne partije o potrebi da se zaštiti bugarska manjina u Srbiji, dok su odbijeni svi amandmani koje je podnela grupacija krajnje desnice „Patriote za Evropu“.
Izvor: FoNet