U slučaju da komšije posumnjaju da je neko homoseksualac, a to ne prijave, sleduje im šest meseci robije. Novinarima ili aktivistima koji se zalažu za prava LGBT zajednice preti kazna do 20 godina zatvora. Predsednik Ugande Joveri Musevini je zakon o komoseksualnosti vratio u Parlament, ali ne zato što ga smatra isuviše rigoroznim, već zato što traži da pojedine odredbe zakona budu još oštrije
Predsednik Ugande Joveri Musevini odbio je da potpiše novi zakon koji predviđa smrtnu kaznu ili doživotni zatvor za homoseksualce, ali ne zato što se ne slaže sa tim da im se oduzme život ili da ostatak života provedu iz rešeteka, već zato što od Parlameta traži da pojedine odredbe Zakona o homoseksualnosti budu još rigoroznije.
Foto: AP Photo/Hajarah NalwaddaSmrt homoseksualcima: Predsednik Ugande Joveri Museveni / Foto: AP Photo
Musevini je na sastanku u Kampali rekao poslanicima i da bi onim gejevima i lezbejkama koji se „pokaju“ trebalo da se omogući rehabilitacija i „povratak u normalna“ život.
Predlog zakona uživa široku podršku u Ugandi, podržavaju ga i crkvene vođe. Zakon je izglasan na predlog opozicionog poslanika koji je objasnio da treba sprečiti „promovisanje, regrutovanje i finansiranje“ LGBT aktivnosti u državi.
Šta tačno propisuje novi zakon
Homoseksualni čin se u Ugandi već sada su kažnjiva doživotnom robijom, na osnovu zakona iz kolonijalne ere koji zabranjuje seksualne odnose „protivne prirodi“. Međutim, ovim predlogom uvedena su mnoga nova krivična dela.
Ona podrazumevaju smrtnu kaznu za slučajeve „teške seksualnosti“ koji su definisani kao seksualno zlostavljanje dece, osoba sa invaliditetom i drugih kategorija ranjivih ljudi. Do 14 godina zatvora kažnjava se „pokušaj“ homoseksualnost višeg stepena.
Uganda Anti LGBTQ BillFoto: AP Photo
Zakon zabranjuje deklarisanje kao lezbejke, geja, biseksualne, transrodne ili kvir osobe.
Na meti su i aktivisti i novinari koji bi mogli da provedu i do 20 godina zatvora zbog „promovisanja“ prava LGBT osoba.
Prijatelji, porodica i komšije su po zakonu u obavezi da prijave policiji svakoga za koga posumnjaju da je homoseksualac. U protivnom, sledi im kazna do šest meseci zatvora.
Stanodavcima je zabranjeno da iznajmljuju stanove LGBT osobama.
Samo dvoje poslanika protiv
Kontroverzni zakon, koji je usvojen gotovo jednoglasno, naišao je na oštru osudu međunarodne zajednice koja zahteva da Musevini stavi veto na nacrt zakona. Oglasile su se SAD, UN, brojni aktivisti i organizacije za ljudska prava.
„Usvajanje ovog užasnog zakona je srceparajući trenutak za LGBT zajednicu i njihove najmilije u Ugandi“, rekla je generalna sektetarka međunarodne nevladine organizacije Amnesti internešnal Agnes Kalamar i dodala da „niko nikada ne bi trebalo da bude kriminalizovan zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta“.
Bez obzira na međunarodnu osudu, Musevini je pred kraj sastanka u Kampali poručio „imperijalistima“: „Kad god mi dođu, ja im kažem ‘Hajde ućutite’“.
Anti-LGBT zakoni u svetu
Trideset i dve afričke države, uključujući Ugandu, zabranjuju homoseksualnost. U njih nekoliko (Mauritanija, Nigerija, Somalija) kazna može biti i smrtna.
Anti-LGBT zakoni preovlađuju i na Bliskom istoku, ostrvskim državama Pacifika, Karibima i u južnim delovima Azije.
Smrtnа kaznа LGBT osobама preti i u Avganistanu, Bruneju, Iranu, Pakistanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu.
U Iranu su prošle godine pogubljena dvojica muškaraca nakon što su šest godina proveli u zatvoru. Slično se dogodilo i aktivistkinjama iz Irana koje su osuđene na smrtnu kaznu zbog promovisanja homoseksualizma.
U Avganistanu su dozvoljena „ubistva iz časti“, gde rođaci ubijaju gej muškarca ili ženu da bi povratili čast porodici.
Kamenovanjem do smrti
U azijskoj državi Brunej, koja je jedna od najistaknutijih po pitanju anti-LGBT zakona, homoseksualnost i silovanje kažnjavaju se na isti način – kamenovanjem do smrti.
Pre ovog zakona koji, prema rečima brunejskih vlasti, za cilj ima prevenciju LGBT ponašanja, homoseksualnost u Bruneju kažnjavala se zatvorom do deset godina.
Poznate ličnosti poput Džordža Klunija, Eltona Džona i Elen Dedženeris usprotivile su se ovom zakonu i pozvale na bojkot hotela u SAD i Evropi koji imaju veze sa sultanom Bruneja Hasanalom Bolkijahom.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beograd ponovo okuplja predstavnike zemalja Pokreta nesvrstanih, 65 godina nakon konferencije koju je predvodio Josip Broz Tito. Poređenje Titove politike s diplomatijom Aleksandra Vučića ponovo je u centru pažnje
Gde je bio Vladan Đokić dok je boravio u Brazilu – na odmoru ili na međunarodnom kongresu? Pitanje je otvorio Informer, dok je Univerzitet u Beogradu objavio podatak da je rektor 25. i 26. avgusta bio učesnik Prvog međunarodnog kongresa arhitekture i urbanizma u Brazilu
Ivica Dačić je simbolično prineo Branka Ružića kao žrtvu Aleksandru Vučiću pred odsudne izbore. Ali deluje da je Ružić već ponešto postigao svojom ulogom „disidenta“. Jer, govorio je ono što socijalisti po dubini partije ionako misle o naprednjacima
Sukob između Ružića i rukovodstva SPS-a traje duže vreme. SPS podseća da je Ružić između ostalog rekao „da je očigledno da bi studenti trebalo da pobede da bi Srbija pobedila“
Formirana je poslanička grupa „Poslanici uz studente – za kontrolu izbora“ koja trenutno broji 16 poslanika. DS tvrdi da se tako povećava mogućnost kontrolisanja izbora, ali koliko Srbiji zaista treba kontrolora
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.