img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Štrajk u prosveti

Učenici protiv sistema: Da li srednje škole počinju sa radom?

24. март 2025, 13:17 K. S.
Foto: FoNet/Milena Vlajić
U ponedeljak, 24. marta, održan je protest pred Ministarstvom prosvete
Copied

Posle puna tri maseca nastavnici u nekim školama koji su bili u blokadi ponovo su u učinicama, ali učenici su odlučili da u njih ne ulaze

Posle „produženog raspusta” usled obustave nastave u osnovnim i srednjim školama, mnogi nastavnici odlučili su da se vrate u učionice. Prethodilo je tome „lomljenje kičme”: pretnje otkazima i smanjenje ili ukidanje plata. Direktori brojnih škola obavestili su učenike da od ponedeljka 24. marta nastava počinje.

Tom pozivu nisu se, međutim, odazvali svi učenici srednjih škola, niti nastavnici koji su odlučili da nastave obustavu nastave.

Koliki je broj nastavnika i učenika koji i dalje ne ulaze u učionice, teško je utvrditi.

Pobunjen Kragujevac

Učenici i građani Kragujevca protestovali su ispred srednjih škola, jer su direktori obavestili učenike da će od ponedeljka (24. mart) nastava biti nastavljena, iako je plenum maturanata doneo odluku da se blokade nastavljaju.

Skupu se odazvao veliki broj učenika, roditelja i građana.

Sofija, učenica Druge kragujevačke gimnazije kazala je za N1 da nisu očekivali ovoliko veliki broj građana, roditelja, učenika koji su došli da im pruže podršku. Ističe da njihov plan ostaje isti, a to je da ostaju u potpunoj blokadi do daljeg.

„Podržavamo studente i ovo radimo zbog njih“, poručila je.

Aleksandar iz Prve kragujevačke gimnazije navodi da su svi maturanti Kragujevca zajedno u blokadi i da oni žude za boljim životom.

I većinski deo kolektiva Druge kragujevačke gimnazije podržao je maturante te škole.

Učenici gimnazije „Laza Kostić“ u Novom Sadu pozvali su roditelje, profesore i sve koji ih podržavaju u blokadi škole, koja je počela pre devet nedelja, na skup koji je počeo u ponedeljak ujutru.

Učenici su poručili da je škola njihova i da neće dozvoliti da im bude, kako su rekli, „ukradena“.

Njima  je najpre u školi odbijen zahtev da dobiju ključ te ustanove, ali je kasnije iz drugog objekta izašao policajac i doneo im ključ škole, posle čega su učenici objavili da je počela učenička blokada.

I učenici treće i četvrte godine gimnazije u Požarevcu potvrdili su za „Vreme” da ostaju u blokadi.

„Blokade nisu uzrok, već posledice korumiranog sistema”

Majka jednog deteta koje ide u prvi razred Druge kragujevačke gimnazije kaže da su dobili dopis od direktora škole u kojem piše da od danas đaci treba da krenu u školu, a da se od srede evidentiraju učenici i profesori u blokadi, i da se ti spiskovi dostavljaju MUP-u ili ministarstvu, „što je za nas nedopustivo“.

„Blokade nisu uzrok, već posledica lošeg, korumpiranog sistema. Mi svi želimo da naša deca krenu u školu, ali da to bude normalna situacija. Uslovi u državi niti su stabilni, niti su normalni, a to mora da se promeni da bi deca krenula u školu“, ocenila je ona za N1.

Prosvetni radnici od početka podržavaju studente i njihove zahteve i jedina su grana koja je u obustavi rada i zakonskom štrajku koja je od starta uz studente.

Ko od nastavnika ostaje u obustavi radi?

Broj nastavnika koji istrajavaju u obustavi rada ove nedelje se smanjio.

Nela Spasojević, nastavnica matematike u Tehničkoj školi u Trsteniku sa još dvoje kolega od prve nedelje je u potpunoj obustavi rada i od toga ne odustaje. U njenoj školi trenutno niko ne zna ko od 71 zaposlenog radi pola sata, a ko drži 45-ominutnu nastavu.

Broj nastavnika u totalnoj obustavi se, kaže, povećava povremeno kada udruženja pozovu na potpunu obustavu od nekoliko dana.

„Pre nego što smo ušli u ovo, dobro smo razmislili na koji način treba da učimo decu. Ne mislimo da smo dali manje znanja našoj deci. Sve troje koji smo u obustavi dali smo raspored učenicima. Mi smo obustavili nastavu, ali nismo obustavili rad. Nama deca koja spremaju prijemne, dolaze da vežbaju sa nama”, kaže Spasojević, koja je iz Trstenika pešačila u Čačak na tamošnji veliki protest prosvetnih radnika.

Mnogi prosvetni radnici u Čačku i Užicu, za koje je važilo da su svi u blokadi, danas su u učionicama.

Kako dodaje Spasojević, škola u kojoj je zaposlena, ima zajednički zid sa gimnazijom u Trsteniku i njihov kolektiv pokušava da bude jedinstven.

„Oni izglasavaju povremene obustave nastave kada se pozove na generalni štrajk. Gimnaziju su ovog jutra blokirali učenici”, kaže Spasojević za „Vreme”.

Vlast pogađa jedino prosveta

Pitala je kolege koje su se u ponedeljak vratili u učionice, da li kažu učenicima „tri meseca smo vas zamlaćivali, nismo radili, i sad smo odlučili da radimo, a ništa se u međuvremenu nije promenilo, sem što je stanje u državi još gore”. Nije dobila odgovor.

Sagovornica „Vremena” smatra da „generalni štrajk” u bilo kojoj grani, osim u prosveti, ne pogađa vlast.

„Njega (predsednika Srbije Aleksandra Vučića) boli samo prosveta, zato što smo mi jedini koji utičemo na buduće generacije, mi pravimo batinaše ili nobelovce i mi smo uvezani sa svim ostalim granama, jer roditelji su ti koji šalju dece u školu”, kaže ona, dodajući da bi „generalni štrajk” bio delotvoran jedino ako bi sve u potpunosti stalo.

Prosveta, kaže ona, nije ujedinjena zato što je mnogo ljudi zaposleno po političkoj liniji, a ne zato što imaju kvalitete.

„Nekada su u prosvetu dolazili najbolji koji su završavali pedagoške škole, a sada dolaze nesnađeni”, zaključuje Spasojević.

Protiv nje je u međuvremenu pokrenut i disciplinski postupak zbog obustave nastave.

Nema odustajanja

Prosvetni radnici ne odustaju od obustave nastave i borbe da se studentima ispune zahtevi, rekli su gostujući u emisiji „Utisak nedelje” Ana Dimitrijević, predsednica Foruma beogradskih gimnazija, Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) i Zorana Matićević, profesorka sociologije Treće beogradske gimnazije.

Oni su pozvali ostale sektore u državi da im se pridruže u borbi za bolje društvo. Apelovali su da do promene može doći samo ako se teret preraspodeli, ali su i napomenuli da razumeju ljude koji trpe raznorazne pritiske.

Protest pred Ministarstvom

Pod parolom „Zdravo i bezbedno obrazovanje” u ponedeljak (24. mart) održan je protest Udružene prosvete, Udruženih roditelja Srbije i studenata u blokadi ispred Ministarstva prosvete.

Na ovaj protest su pozvali roditelji pre svega, kao vid posebne podrške prosventim radnicima.

Simbolično je protest počeo u 11.15 okretanjem leđa Ministarstvu prosvete, odnosno ideja je da se „zaključa“ Ministarstvo dok ne počne da radi u interesu studenata, đaka i čitave javnosti, pre svega prosvetnih radnika.

Svi okupljeni u Nemanjnoj okrenuli su leđa na pet minuta, a ideja je da se napravi neka vrsta „ogledala“, da se Ministarstvu prosvete ukaže na to kako se ono u poslednje vreme ponaša prema javnosti.

Potom su usledila obraćanja roditelja, a u 11.52 održano je 16 minuta tišine, a potom i sedam minuta velike buke.

Foto: FoNet/Milena Vlajić
Protest je počeo okretanjem leđa zgradi ministarstva

Roditelji su izneli i svoja četiri zahteva.

Okupljenima se obratila Tamara Bradić i istakla da će „interesi dece uvek biti na prvom mestu“.

„Naš glavni cilj je da se držimo zajedno do ispunjenja svih zahteva. Prvi zahtev udruženih roditelja koji su pod kapom Udružene prosvete, koja broji još 21 neformalnu organizaciju jeste da se ispune studentski zahtevi. Mora da se vrati ono vreme kada će i roditelji i prosvetni radnici da poštuju jedni druge, to je ključ svega“, kazala je ona.

Drugi važan zahtev, istakla je, tiče se bezbednosti dece.

Roditelji zahtevaju od Ministarstva da im objasne na osnovu čega su počeli drugo polugodište, ako je kraj prvog završen sa argumentacijom da uslovi u školama nisu bezbedni.

Prvo polugodište u svim školama u Srbiji završeno je ranije

Treći zahtev odnosi se na digitalizaciju u obrazovanju.

Četvrti, i dalje neformalni zahtve udruženih roditelja, je ukidanje male mature i polaganje završnog ispita u ovom trenutku, zbog društvene političke krize.

Izvor: Vreme/N1

Tagovi:

Prosveta Štrajk u školama Obustava nastave
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure